Daleko smo, svi zajedno, od zelene grane

Priče o tome kako su zemlje iza nekadašnjeg „čeličnog zastora“ nepovratno izašle na put demokratije i izgradnje otvorenih društava sve manje imaju uporišta u realnom stanju na terenu

Piše: Muhamed Jusić

Zemlje u tranziciji 2009. (Nations in Transit 2009) je trinaesti po redu nedavno objavljeni izvještaj američke organizacije Freedom House o stanju demokratije u bivšim komunističkim državama istočne Evrope i Euroazije. Ako je suditi po zaključcima ovog istraživanja, analizirana 2008. godina bila je izrazito negativna za proces demokratizacije ovog dijela svijeta, jer je u 18 od 29 tih država zabilježeno nazadovanje u demokratskom razvoju. Čak njih osam je dospjelo u kategoriju zemalja koje su konsolidirale svoj autoritarni režim i to Kirgistan, Rusija, Tadžikistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Bjelorusija, Uzbekistan i i Turkmenistan. Zabrinjavajući trendovi naglašeni u ranija tri izvještaja Zemlje u tranziciji su 2008. postali još očitiji, dok su pozitivni trendovi izgubili momentum - tvrdi u predgovoru izdanja Vladimir D. Shkolnikov.

Rat aktivirao alarm

Nekoliko događaja navedenih u izvještaju ilustrira jačanje negativnih trendova u procesu demokratizacije bivših komunističkih država. Tako smo, npr., u 2008. godini bili svjedoci izbijanja prvog rata u 21. stoljeću između dvije zemlje koje prati ovaj izvještaj. Takozvani augustovski rat između Rusije i Gruzije je za Shkolnikova, poziv na buđenje svih onih koji su vjerovali kako slabljenje demokratskih procesa u regionu koje je evidentno već nekoliko zadnjih godina neće imati značajan efekat na sigurnost i stabilnost tog dijela svijeta. Nekoliko, najblaže rečeno, problematičnih izbora u analiziranom području je samo kompletiralo ionako lošu sliku. Azerbejdžan (inače država koja je u ovogodišnjem izvještaju zabilježila najveći pad) i Ruska Federacija, organizovale su izbore bez stvarne konkurencije čiji se ishod mogao i ranije odrediti. Nakon armenskih predsjedničkih izbora uslijedio je val postizbornog nasilja. Vladajuća postava u Gruziji obilato je koristila državne resurse kako bi utjecala na ishod predsjedničkih i parlamentarnih izbora i osigurala ostanak na vlasti. Izvještaj je dokumentovao i brojne nasrtaje na novinare u čitavom području nekadašnjih socijalističkih država, od Hrvatske do Uzbekistana. Vlasti u većini tih država sve češće ograničavaju građanska prava, a nezavisnost sudstva sve je slabija. Državne vlade su bile opterećene korupcijskim skandalima, kao npr. u Bugarskoj, sukobljenim etničkim politikama kao što je slučaj kod nas u Bosni, bojkotom parlamenta čemu smo bili svjedoci u Crnoj Gori ili prostom neodgovornošću političara što je zabilježeno u Ukrajini.

Iako postoje i neki svijetli primjeri progresa u nekim zemljama i u nekim oblastima, evidentno je ozbiljno pogoršanje cjelokupne slike procesa demokratizacije. Sve u svemu, priče o tome kako su zemlje iza nekadašnjeg čeličnog zastora nepovratno izašle na put demokratije i izgradnje otvorenih društava sve manje imaju uporišta u realnom stanju na terenu. Sada se daleko ozbiljnije osluškuju stavovi onih koji su i ranije upozoravali kako činjenica da se u nekom društvu organizuju demokratski izbori ne znači da je to društvo demokratizirano i da se bez jakog civilnog sektora preko noći mogu pojaviti neki novi diktatori. U društvima u kojima većinu stanovništva čine oni koji su najveći dio svog životnog vijeka proveli pod autokratskim režimima na koje su se navikli, mini- diktatori, autokrati i lideri koji brigu o narodu preuzimaju na sebe određujući šta su njihovi nacionalni interesi prolaze jako dobro (vidi pod Dodik ili Putin).

Mi bili i ostali crni

Što se tiče naše zemlje, izvještaj ove nevladine organizacije sa sjedištem u Washingtonu koja prati demokratski razvoj širom svijeta ne donosi ništa što mi već ne znamo. Osim što se konstatuje kako je došlo skoro do potpunog zastoja u reformama, tvrdi se kako je čitav politički život opterećen nacionalističkom retorikom i etničkim podjelama.

Što se tiče možda i najhitnijeg faktora za ovu konkretnu analizu, tj. civilnog sektora ili građanskog društva, izvještaj naglašava kako nije bilo znakova napretka ili jačanja civilnog društva. Efektivno zagovaranje i artikulacija interesa `građana` su prava rijetkost sa samo nekoliko nevladinih organizacija koje na ovom planu imaju neke rezultate. Najaktivnije i najbrojnije civilne organizacije su vjerske grupe, koje su nastavile jačati svoj utjecaj i promovisati svoju agendu tokom godine. Obrazovanje i dalje ostaje među glavnim problemima i ono bi u budućnosti moglo postati katalizator čak i veće nestabilnosti – navodi se u izvještaju i dodaje kako je civilno društvo nezavisno, ali da se sve češće nalazi pod pritiskom kada se uhvati ukoštac sa korupcijom ili osiguravanjem prava manjinskih grupacija.
Iako Freedom House, koju finansira vlada SAD-a i privatne skupine, od 1980. objavljuje zasebne godišnje izvještaje o stanju medijskih sloboda u svijetu pa i u BiH, i u ovom osvrtu oni ne daju baš najbolju ocjenu nezavisnosti medija kod nas (od 4,25 do 4,50 - gdje je 1 najbolja a 7 najslabija ocjena). U izvještaju se tvrdi kako je medijsko okruženje oblikovano etničkim podjelama, kao i savezništvima sa političkim centrima i poslovnim interesima. Ti posebni interesi i dalje imaju utjecaj na izvještavanje i uređivačku nezavisnost. U protekloj godini naročito su bili evidentni pokušaji ostvarivanja utjecaja na elektronske medije koji su se generalno pokazali manje podložnim etničkoj i političkoj pristranosti nego što je to slučaj s printanim medijima.

Ukratko, slaba krvna slika naše demokratije, čini se, prati trendove i drugih nacija u tranziciji. Jedinu perspektivu za prevazilaženje trenutne situacije, barem kada je riječ o našoj i drugim balkanskim zemljama, autori izvještaja vide u nastavku jačanja civilnog društva, te implementaciji evropskih normi u onim bivšim komunističkim državama koje su već članice EU i nastavku reformi u onim zemljama koje teže članstvu u euroatlanskim integracijama. U isto vrijeme, niko ne smije ni pomisliti kako smo se za sva vremena razračunali sa autoritarnim režimima. Daleko smo svi mi od zelene grane.
Ono što brine mnoge jesu najave stručnjaka, među kojima je i direktor odjela Freedom Housea za Evropu Vladimir Shkolnikov, prema kojima će s pogoršanjem ekonomske situacije vlade u mnogim bivšim komunističkim zemljama vjerojatno pojačati represiju, a ignorisati započete reforme.

Ko ide gore, a ko dolje

Zadnji trendovi demokratizacije u bivšim komunističkim republikama

Izborni proces
↓6 nazadovale su: Armenija, Azerbejdžan, Makedonija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina
↑ 4 napredovale su: Albanija, Bjelorusija, Češka, Rumunija

Civilno društvo
↓11 nazadovale su: Armenija, Azerbejdžan, Češka, Gruzija, Mađarska, Kirgistan, Poljska, Rumunija, Rusija, Slovačka, Tadžikistan
↑ 1 napredovale su: Bjelorusija

Nezavisnost medija
↓ 8 nazadovale su: Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kirgistan, Moldavija, Slovačka
↑ 2 napredovale su: Poljska, Kazahstan

Demokratičnost državne vlade
↓12 nazadovale su: Armenija, Azerbejdžan, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Mađarska, Kirgistan, Latvija, Litvanija, Rusija, Slovačka, Ukrajina
↑ 3 napredovale su: Bjelorusija, Kosovo, Poljska

Demokratičnost lokalne uprave
↓ 3 nazadovale su: Azerbejdžan, Mađarska, Slovačka
↑ 2 napredovale su: Kosovo, Poljska

Pravni sistem i njegova nezavisnost
↓ 11 nazadovale su: Albanija, Armenija, Bugarska, Češka, Crna Gora,
Rusija, Slovačka, Slovenija, Tadžikistan, Ukrajina, Uzbekistan
↑ 2 napredovale su: Kazahstan, Poljska

Korupcija
↓ 7 nazadovale su: Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska, Latvija, Rusija, Slovenija
↑ 5 napredovale su: Armenija, Bjelorusija, Makedonija, Crna Gora, Poljska

Trendovi demokratizacije društva u BiH

Napomena: Ocjene odražavaju koncenzus Freedom Housea, stručnih savjetnika i autora ovog izvještaja. Ocjene se kreću na skali od 1 do 7, gdje 1 predstavlja najbolju ocjenu demokratskog progresa a 7 najslabiju. Ocjena demokratizacije je prosječna za svaku kategoriju koja se ocjenjuje u godini o kojoj se izvještava.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.