Turizam: Bosnom i Hercegovinom, uzduž i poprijeko
Turisitička meka, ali samo na dan-dva
Samo
se u Neumu može boraviti sedam dana u komadu. U ostalim dijelovima
Bosne i Hercegovine ni blizu toga. Istina je da ima svega: planinskih
ljepota i čistog zraka, raftinga, paraglajdinga, jezera i rijeka,
ukusnih bosanskih jela i hercegovačkih vina, banjskog turizma i
splavarenja... Ali, sve je nekako neuvezano, na ho-ruk i improvizovano
Piše: Ekrem Tinjak | Foto: Haris Čalkić
Izuzme
li se Neum, obični strani, a i domaći turista, u bilo kojem dijelu
Bosne i Hercegovine, treći dan će zakukati; šta sada da radim! Taman
toliko se u prosjeku gosti vremenski zadržavaju u bh. turističkim
destinacijama.
Neosporno je da je BiH jedna od najljepših prirodnih
sredina u Evropi, međutim sistem koji bi privukao i domaće i strane
turiste ni blizu evropskog nije. Ali, da pogledamo šta to naša država
nudi putnicama namjernicima.
Lov je muška stvar
Definitivno je
splavarnje niz Drinu doživljaj par exelance. Priznaju to i u
Turističkoj zajednici Bosansko-podrinjskog Kantona. Dvanaest osoba na
splavu, ako hoće samo da se spusti niz Drinu, platit će 650 KM. Sa
dodacima kao što su noćenje, doručak i ručak, plus splav, 1.100 KM.
Ali, čovjek se ne može sedam dana spuštati niz Drinu. Zato Edin
Kunovac, direktor TZ BPK, kaže da se može otići do lovnog kompleksa
Bijele vode, koji se nalazi nadomak Goražda. Tamo se može ostati i više
dana jer kompleks podrazumijeva: bazen, fitnes, sportska igrališta i
osnovnu zanimaciju - lov. Ali, lov je prvenstveno muška stvar, pa se u
Bijelim vodama okupljaju uglavnom ljudi fascinirani ovom avanturom.
Manje su to cijele porodice. Cijene smještaja su od 35 do 120 eura.
Prema riječima direktora Bijelih voda Junuza Biče, jača strana ovog
kompleksa je izvrsna gastronomska ponuda sa bosanskim prefiksom i
zdravim jelovnikom. Oni koji bi light varijnatu odmora, mogu posjetiti
Festival prijateljstva u Goraždu, kupati se na obalama Drine ili pecati
ribu, eventualno posjetiti Sajam jabuke. U BPK ima dovoljno smještajnih
kapaciteta i cijene se kreću od 30 do 100 KM.
Una za 1,5 dan
Ko
bi odolio Uni? Rafting niz ovu ljepoticu je nešto što se lako ne
zaboravlja i plaća se 80 KM. Nakon tri do četiri sata vožnje, za
ručkom, sačinjenim od ribe ili tradicionalne krajiške kuhinje, sabiraju
se utisci i razbija glava pitanjem: Šta sada? U TZ USK preopručuju da
se ode do Martin Broda, a tamo se isplati doći, kažu, radi odmora. Ali,
ovo malo selo, smješteno na Uni i Uncu, sa prelijepim slapovima,
najviše cijene ribolovci i ljudi koji vole odmor provesti u prirodi.
No, ne vole svi pecati ribu. Kulturno-historijsko naslijeđe je izlaz
za takvu dosadu, a za to je lijek, jednodevni izlet u stari grad
Ostrožac. Direktorica TZ USK Jasminka Šuška kaže da se na području
Kantona turisti zadržavaju u prosjeku 1,5 dana! U 2008. godini bilo ih
je 16.137. Cijene smještaja, kojeg ima dovoljno, u rasponu su od 40 do
100 KM.
Krenuti od Bihaća ka jugoistoku znači naći se na obali
prelijepog Plivskog jezera u blizini Jajca. Ovaj grad je spomenik kako
daleke, tako i socijalističke historije. Jezerska voda, nebo,
srednjovjekovni grad i katakombe u njemu, te muzej AVNOJ-a, nisu
dovoljne da se bude više od dva dana. Nihad Korić, direktor TZ SBK,
preporučio bi da se poslije toga produži u Travnik, uz objašnjenje;
takve kulturno-historijske baštine, u kojoj se prožimaju tri vjere,
nadaleko nema. Kome ni to nije interesantno, treba otići do Vlašića.
Korić, kao fascinirani zaljubljenik prirode, tvrdi da ne zna kada je
Vlašić ljepši: zimi ili ljeti. Ali, priznaje da je ljetna ponuda
svedena na minimum, pa osim čista zraka i široka pogleda, malo se toga
nudi. Urahatit se čovjek može u Fojnici. Tamo je banjski centar Reumal
u čijem sklopu će uskoro biti otvoren i veliki bazen s termalnom vodom.
A samo 18 kilometara od Reumala je planinsko Prokoško jezero i prilika
za izvorni etno-turizam. Ipak, sve to nije dovoljno da se podigne
prosjek noćenja sa 2,5 dana. Korić je kritičar i kaže da je i na
području ovog kantona, kao i u ostatku države, sve na ho-ruk i u
improvizaciji. Reći će i da mi nemamo čestita kuhara, ni konobara.
Smještaja ima dovoljno, hotela i motela sa jednom, dvije, tri i četiri
zvijezdice. Za jednu osobu smještaj je od 30 do 60 KM. Još samo da je
gostiju.
Bosansko more prljavo
U Tuzlanskom kantonu ima
jezera, a Panonsko je najčuvenije. Ali, na njemu ljetuju uglavnom
Tuzlaci, koji iz recesijskih i sličnih razloga ne mogu dalje. Ni tamo
osim slane vode, sladoleda i pića na vještačkoj plaži, nema posebne
ponude. Istina, nedaleko od jezera je sojeničko naselje, ali ne toliko
primamljivo da bi čovjeku otelo više od pola dana. Još jedno jezero,
ono Modračko, bi trebalo biti bosansko more, kako su ga poslije
završetka rata zvali. Ali, oni koji su bili na Modracu tvrde da je voda
prljava, da su u blizini su tri fabrike i to cementa, koksa i sode. A
na jezeru su samo tri restorana i šetaliste koje se može obići za pet
minuta.
Kad ne ide, onda se treba okrenuti legendi. Za to je pravo
mjesto Muška voda kod Kladnja. Ta voda, legenda kaže, povećava mušku
izdržljivost, pa valjda zato muškaraca ne manjka, kao ni sportskih
ekipa. Cijena noćenja s doručkom u kompleksu hotel Muška voda je 25 KM.
Kulturni sjever
Ravnica,
mirne rijeke, prelijepi pejzaži, raznolikost biljnog i životinjskog
svijeta, predstavljaju ogroman turistički potencijal u Posavskom
kantonu. Da se za sada radi samo o potencijalu priznaje i Hajrudin
Hadžidedić, direktor TZ PK. Posavski kraj ima dugu tradiciju čuvanja
kulturnog naslijeđa, posebno se to odnosi na običaje naroda koji žive
na ovom području. Tako su nastale i brojne manifestacije kulturnog,
sportskog, privrednog, ali i turističkog karaktera. Budući da je
Posavski kanton smješten na dvije velike rijeke (Sava i Bosna), postoji
i veliki broj ribolovnih mjesta na kojima se mogu upecati kapitalni
primjerci šarana, soma, štuke, smuđa i druge ribe. Gosti mogu da kušaju
lovačke i ribolovačke specijalitete ovoga kraja kao što su čobanac,
fiš, pečena jela od divljači i ribe koja se može naći u lovištima i
rijekama ovog kantona.
Magnet za turiste u Zeničko-dobojskom
kantonu, plan je Semira Osmanagića, trebale su da budu visočke
piramide: Sunca i Mjeseca. Iskopavanje okolnih brda poput Visočice,
ovom kraju u prvom trenutku donijelo je neviđen publicitet. Mijenjala
su se imena hotela, motela (u kojima je, uzgred budi rečeno, spavanje s
doručkom u prosjeku 50 KM), pravile se pice u obliku piramide, često se
izgovaralo ime Ramzesa i Rame, dva faraona i brata. Ali, ostati više od
dva dana u Visokom, i pored manifestacije Visočko ljeto, znači ubiti se
od dosade. Gradovi poput Zenice, Vareša, Breze,... osim rudarske
tradicije nemaju ponuditi ništa spektakularno u turističkom smislu.
Odlazak do tešanjske tvrđave, ili tvrđave Vranduk, ne iziskuje više od
pola dana s putovanjem zajedno.
Kalifornija počinje u Konjicu
Naša
Kalifornija, kako mostarski band Zoster zove Hercegovinu, ipak je samo
presubjektivno poređenje, bar kada je turizam u pitanju. Neretva je
najbolji brand juga naše zemlje. Kod Konjica se niz ovu bistru rijeku
spuštaju rafteri (domaći plaćaju 50 KM, strani 100 KM), na Boračkom
jezeru se može fino kupati, ali smještajni kapaciteti su, neuslovni i
ograničeni. Ni Jablaničko jezero, osim za strastvene ribolovce, nije
nikakav turistički eldorado. U Jablanici je historijski spomenik:
srušeni most zbog Bitke za ranjenike i muzej istog imena. Mostar je
privlačan grad zbog svoje povijesti, kulture, ali i blizine Blagaja,
Počitelja i Međugorja. Ali gost, prema riječima direktora TZ Mostar
Mensuda Durakovića, u prosjeku ostaje samo dva dana. Većina ih je ipak
samo u prolazu. Izađu iz autobusa ili vozila, pogledaju Stari most,
usput svrate do Blagaja, eventualno do Međugorja, popiju kafu i sok,
nešto jedu i odoše na Jadran, u susjednu Hrvatsku. Tek se nešto duže
zadržavaju za vrijeme manifestacije Dani matice Hrvatske i skokova sa
Starog mosta. Smještaja ima dovoljno, a cijene su šarolike. Čak se,
kaže Duraković, može prespavati i za 15 KM, naravno nacrno: bez prijave
i plaćanja boravišne takse. Kao ponos Mostara i okoline, Duraković
ističe hotelijere i gastro ponudu sačinjenu od pastrmke, dolme,
raštike, blitve...
A u Hercegovini dodatni interes turista je
uspostavljanje Vinske ceste, koja nudi nevjoravatan ugođaj za sve one
sklone kapljici proistekloj iz blatine i žilavke, našeg grožđa. Ne
treba zaboraviti spomenuti niti Hutovo blato, evropski unikat, u kojem
se zimi zaustavlja oko 200 vrsta ptica na putu ka jugu. Ali, osim
avanturističke jednodnevne vožnje kroz prirodne hodnike ovog parka,
više se nema šta uraditi, osim boriti s ogromnim komarcima.
U
Zapadnohercegovačkom Kantonu, top destinacije, ako se to tako može
nazvati, kaže Grgo Mikulić, direktor TZ HZK, su u prvom redu, Park
prirode Blidinje, a onda Ljubuški i Široki Brijeg. Čist zrak na
Blidinju ljeti, i skijanje zimi, rijeka Trebižat, te slapovi Kravice i
Koćuša, a u Širokom izletište na Lištici i Franjevačka galerija su
mjesta interesantna gostima. Međutim, osim Blidinja zimi, sve ostalo je
samo za tranzita. Smještaja ima dovoljno i cijene se kreću od 60 do 100
KM. Gastro specijalitetima se baš i ne može odoliti, tradicionalni i
jedinstveni su: hladna predjela - sir iz mišine, hercegovački pršut,
kajmak i uštipci; glavna jela: raštika s mladom janjetinom, kupus sa
sušenim mesom, kaštradina, pečenje ispod peke, pečenje s ražnja...
Planine i banje RS-a
Među
najatraktivnije turističke destinacije Republike Srpske svakako se
ubrajaju planinski centri, koji već tradicionalno u zimskom periodu
privlače veliki broj zaljubljenika u zimske sportove. Prednjači
Jahorina koja se izdvaja kvalitetnim, zahtjevnim, ali i uređenim
stazama i koja osim skijanja nudi brojne druge sadržaje (alpinizam,
paraglajding, biciklizam, lov...). Jahorina je posebno privlačna
stranim turistima, koje pored bogate ponude privlače i dosta
pristupačne cijene smještaja i usluga, u poređenju sa cjenama nekih od
poznatih evropskih skijališta. Ali, ljeti? Dragan Petković, direktor
hotela Bistrica, govori nam kako se i ljeti trude da gosti ne dobiju
samo krevet i sto. A Jahorina, prema njegovim riječima, ljeti zna biti
izuzetno lijepa za zdrave šetnje. U hotelu pak imaju sve, od bazena do
fitnesa - za 69 KM koliko košta noćenje.
Pored planinskog turizma
u Republici Srpskoj, prema riječima Gordane Skenderija, direktorice
Turističke organizacije RS, svakako je u prvom planu i banjski turizam.
Banjski centri RS-a ostvaruju veliki broj posjeta domaćih i stranih
turista. Bogati izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,
karakteristični za ovo podneblje idealni su za liječenje različitih
vrsta oboljenja (kardiovaskularnih, reumatskih, kožnih...). Hipohondri
bi rekli, ne d'o Bog, takvog turizma. Ali, treba reći da je upravo ta
vrsta turizma u svijetu itekako unosna. Skenderija kaže da su banje
prvenstveno lječilišnog karaktera, a preporučena dužina liječenja traje
u prosjeku od 15 do 21 dan.
Veliku posjećenost bilježe i urbani
centri, na prvom mjestu Banja Luka kao administrativni, kulturni,
univerzitetski i sportski centar. Najvećim djelom posjeta gradovima
bazirana je na poslovnim putovanjima, koja u prosjeku traju oko dva
dana. Zahvaljujući upravo završenom Svjetskom prvenstvu u raftingu,
kažu u TORS-u, s pravom mogu reći da je RS postala jedna od glavnih
turističkih destinacija u svijetu za turiste željne avanture i aktivnog
odmora. Rafting Vrbasom i Tarom pravi je hit, napominje Skenderija i
dodaje da je bitno naglasiti da veliko interesovanje za ovu ponudu
pokazuju strani turisti.
Ono što je još privlačno stranim turistima
je bogata ponuda lovno-ribolovnog turizma. Tu se posebno ističe
fly-fishing, koji je veoma razvijen na rijekama Pliva i Ribnik, koje
predstavljaju pravi raj za ljubitelje mušičarenja. I nacionalni parkovi
Kozara i Sutjeska su, također, interesantne turističke destinacije u
RS-u. Skenderija dodaje i da posjeta ovim parkovima može imati i
edukativni karakter, zahvaljujući burnim dešavanjima koja su se
odigrala na njihovom tlu.
Za gastro ponudu ne može se reći da je dosadna. Samo ćemo navesti neka zanimljiva regionalna jela.
Krajina:
- kvrguša, kljukuša, riječna pastrmka, lipljen, banjalučki ćevap,
banjalučka šnicla, bunjgur, popara, sirevi, kajmak, basa, skorup,
uštipci od provinog brašna, domaće keške, cicvare od više vrsta brašna,
riječni rakovi. Posavina: - kalenderovački sir i čorba. Semberija: -
pečenja, čorbe i čorbanci, janjetina u kokotu gratinirana, ispod sača
pečena. Podrinje: - šaran na grani, prženi som, višegradska čorba, te
gulaš od gljiva. Hercegovina: - hercegovački pršut i sir iz mijeha,
vina iz carskih vinograda, cicvara sa medom, Trebinjska plata, lešo
janjetina, na vjetru sušen ovčiji i koziji sir, bob, suhe smokve,
hercegovački med. Jahorina: - janjetina u mlijeku sa ljekovitim biljem
je poseban biser autohtone gastronomije, jahorinska šnicla, suho meso,
sirevi, gratinirani kokoti sa jahorinskim mućkalicama, pečenja na
ražnju i sve ovo zaliveno rakijom od karamuta.
Prema podacima
Republičkog zavoda za statistiku RS u 2008. godini, Republiku Srpsku
posjetilo je ukupno 241 145 turista (od čega je 139.961 domaćih, a
101.184 stranih turista). Također, ostvareno je ukupno 625.842 noćenja
od čega su 388.739 bili domaći, a 237.103 strani gosti.
Odoh u Sarajevo, na četiri dana
I
za kraj Sarajevo. Grad olimpijade, brutalne opsade, osmanlijske i
austougarske ostavštine, grad atentata na Franca Ferdinada, mali
Jerusalem. Sve to, u najboljem slučaju, uz posjete olimpijskim
planinama oko Sarajeva, Vrelu Bosne, kanjonu rijeke Rakitnice, etno
selima Lukomir i Umoljani, ratnom tunelu, (nažalost dug samo 25
metara), i pećini na Bijambarama, strane, a i naše, turiste maksimalno
može zadržati do četiri dana. Ne mogu se stranci požaliti ni na gastro
tradicionalnu ponudu: ćevapi, pljeskavice, burek, sirnica, sogan dolma,
bosanski lonac... Smješataja ima dovoljno a cijene se kreću od 30 do
200 KM po osobi.
BiH je zaista lijepa zemlja. Nažalost, ta izjava
se u zadnjih 15-ak godina stalno ponavlja. I još se čeka da s pravom
dodamo: prava turistička destinacija.
Loše strane bh.turizma
Pored
ne baš zavidne turističke promocije sazdane na stvarnim potencijalima,
kao loša strana, prije svega, može se navesti postojanje minskih polja.
Zbog te činjenice mnogi turisti i avanturisti u samom startu odustaju
od BiH. Dodaju li se tome i relativno visoke cijene za siromašnu
ponudu, ponegdje i neljubazna usluga, potom veliki broj prosjaka u
gradskim zonama, džeparenje, obijanja vozila stranih građana, loša
putna komunikacija i željeznički prevoz, te često napeta politička
situacija, jasno je zašto BiH nema značajniji turistički porast.
Ukazanje milion turista
Posebice
treba istaći segment vjerskog turizma u BiH. Prije svega se tu misli na
Međugorje, malo mjesto pored Čitluka. Sredinom osamdesetih se u
javnosti pronijela vijest da se ukazala Gospa i da ju je vidjelo šest
osoba. Od tada, u prosjeku, Međugorje godišnje pohodi oko milion
vjernika. Prema nekim istraživanjima, najduže se zadržavaju turisti iz
Amerike i Japana, i to do sedam dana. Ostali do četiri. Cijene
smještaja se kreću od 20 do 150 KM.
Dani Ajvatovice su također
vjerska manifestacija koja se svake godine održava u Pruscu. Ta
sedmodnevna manifestacija, nažalost, za sada je samo lokalnog, bh.
karaktera.
Magični kutak Evrope
Prije nekoliko godina
napravljeno je istraživanje među turističkim agencijama na području BiH
s pitanjem: Kakav imidž ima BiH u očima turista? Bosnu i Hercegovinu
su, osobe koje su učestvovale u anketi, nazvali magičnim kutkom Evrope,
zemljom susreta Istoka i Zapada. Kao jednu od najpozitivnijih ocjena
ova zemlja je dobila za svoju prelijepu okolinu i prirodne atrakcije
koje idu uz nju. Lični stav anketiranih je da planine u BiH
predstavljaju snagu u izgradnji imidža. Rečeno je da BiH ima prelijepa
skijališta, ali stav je i da se još mnogo treba uložiti u
infrastrukturu i obezbijediti veći nivo kvaliteta, jer osnova ne
nedostaje. Pored planina, navedene su i rijeke kao primjeri prirodnih
ljepota: Una, Vrbas, Neretva, kao i jezera – Ramsko, Modrac, Prokoško.
Anterfile
Recesija: Šansa ili propast
Prema
riječima naših sugovornika, i u turizmu se osjete posljedice recesije;
manje je gostiju i manje se troši. To pokazuju statistički podaci, koji
tvrde da je u odnosu na prošlu godinu gostiju manje za oko sedam posto.
Ali, neki od njih smatraju da bi to bila odlična prilika da se BiH
progura kao jeftina turistička opcija.
- Naravno na tome treba malo poraditi i uključiti se više u promociju bh. resursa – kaže Nihad Korić.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
KOMENTARI
6/30/2009 1:11:23 PM, ismsta
samo da vidim radil'
7/25/2010 10:48:35 AM, milavecvlado@gmail.com
KAO SLOVENAC CESTO POSJECUJEM BOSNU. LEPA ZEMLJA-DOBRI LJUDI.