Originalna ideja Zemaljskog muzeja BiH i Zlatare Sofić
Replikama otkrili stara blaga
U sklopu manifestacije Dan i noć Zemaljskog muzeja BiH predstavljena je izložba replika arheološkog nakita i novca. Među izloženim eksponatima mogu se vidjeti naušnice, prstenje, ogrlice, fibule, bodež, novac kralja Tvrtka II Kotromanića, kralja Tomaša i novac kralja Stjepana Tomaševića. Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine ide 25 posto prodajne cijene svih predmeta
Piše: Berina PekmezovićBosna i Hercegovina je jedinstvena. Njeno blago je neprocjenjivo.
Poznajemo li ga dovoljno? Čuvamo li ga dovoljno?, stoji u promotivnom katalogu Zemaljskog muzeja BiH i Zlatare Sofić iz Sarajeva, izdatog uz izložbu replika arheološkog nakita i novca. Među izloženim eksponatima, koje je izradila spomenuta zlatara, mogu se vidjeti naušnice, prstenje, ogrlice, fibule, bodež, novac kralja Tvrtka II Kotromanića, kralja Tomaša i kralja Stjepana Tomaševića, ali i nakit koji datira iz perioda od četvrtog stoljeća prije nove ere pa sve do 13. stoljeća nove ere.
Braći Seadu i Senadu Sofić, koji pored nakita izrađuju i suvenire i razne ukrasne predmete, u radu je veoma bitna promocija Bosne i Hercegovine i njene kulturnohistorijske baštine. Zajedno sa nekoliko mladih ljudi koje su zaposlili, svoj posao su doveli na nivo koji im daje pravo da se upuste u relizaciju ovog umjetničkog poduhvata.
- Bosna je stara zemlja sa hiljadugodišnjom tradicijom, pa nam ideja nije nedostajalo. Tako smo pravili replike najstarijeg pisanog spomenika - povelje Kulina bana, stećaka iz Stoca, obilježja vezanih za Sarajevo - kaže Sead Sofić.
Prije dvije godine, zajedno sa prijateljicom Amirom Sadiković, došli su na ideju da naprave kopije arheološkog nakita, ukrasnih predmeta i starog novca. Sofići tvrde da naši ljudi nisu dovoljno upoznati sa onim što predstavlja Zemaljski muzej BiH, pa su ovim angažmanom željeli probuditi svijest građana i pokazati, na originalan način, replikama, bogatstvo kojim muzej raspolaže.
- Ovo je tek početak. A da su predmeti lijepi i interesantni, pokazuje i odluka Željka Komšića, da prilikom posjete Jordanu, kraljici Raniji, kao zvanični poklon uruči fibulu iz 4. stoljeća i naušnice u obliku ribe. To je bio prvi zvanični izlazak našeg nakita van granica BiH - kaže Sofić.
Nakon što su objelodanili svoju ideju, Sofići su naišli na veliku podršku Adnana Busuladžića, direktora Zemaljskog muzeja, ali i ostalog osoblja. Nedugo zatim potpisali su ugovor, autorski zaštitili identitet replika, te donijeli odluku da 25 posto prihoda od prodaje odvajaju za Zemaljski muzej BiH, koji, inače, kuburi sa finansijama i državnom brigom. Sofić smatra da bi, slijedeći njhov primjer, mnogi mogu uvezati svoje interese sa ovim ili drugim muzejima.
- Zbirka koja je pred vama mali je dio kopija onog što se čuva za nas i za one koji će doći poslije nas. Svi predmeti su upravo onakvi kakvi su oni pronađeni, a pažljivo su rađeni od istih materijala - kaže.
Sofić kaže da je proces otkrivanja tehnike izrade nakita bio je veoma težak, pa su pripreme trajale dugo. Puna dva mjeseca su u svojoj radionici razrađivali tehniku koja bi omogućila da se svaki primjerak doslovno kopira.
- Išli smo na to da replike predmeta koji su od čistog zlata pravimo u srebru, srebru sa pozlatom i samom zlatu. Tako je nakit pristupačan svakom džepu i prodaje se po cijeni od 80 do 320 KM - kaže Sofić.
Postavka će od 1. juna biti prodajna, a nakit će se moći kupiti u Zemaljskom muzeju, Zlatari Sofić i u Free shopu na sarajevskom aerodromu.
Interes je jako velik, a u toku su i pregovori sa Muzejom da se naprave dodatni plakati koji bi se podijelili po turističkim zajednicama. Izrađeni su i certifikati koji na bosanskom i engleskom jeziku objašnjavaju o čemu se radi. Na poleđini je potvrda o autentičnosti sa odgovarajućim pečatima proizvođača i Muzeja.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
