Društvo: Željeznice u BiH

Vozovi za godinu kasnili 350 dana, samo u RS-u

Gore spomenuti naslov nije izmišljen nego je baziran na informaciji koju posjeduje Željeznica Republike Srpske i odnosi se na 2008.godinu i glasi: Teretni vozovi kasnili su 439.589 minuta. Ako su stanovnici Federacije BiH, kojim slučajem, nad ovim podatkom slavodobitno likovali, razočarat će se jer ni u njihovom entitetu ništa nije bolje. Samo je malo netransparentnije

Piše: Ekrem Tinjak - Foto: Haris Čalkić

Bilo bi krvi do koljena kada bi ovdašnji entitetski ministri za promet i komunikacije, pa i onaj državni, slijedili primjer japanskog kolege koji je prije nekoliko godina izvršio harakiri zato što su vozovi, za godinu dana, kasnili strašnih šest minuta! Mi nismo Japanci, a naredni redovi učvršćuju ovaj zaključak.

Nikad stići

Iz Željeznica Republike Srpske poslali su nam podatak da su u prošloj godini vozovi, teretni, kasnili nevjerovatnih 439.589 minuta; ili 7.326 sati; ili fascinantnih 305 dana; ili 31,3 minute kašnjenja na sto kilometara pređene pruge! Nakon ovog šoka, u usporedbi s teretnim, putnički saobraćaj u RS-u izgleda kao japanski, pravo brz i tačan: 62.389 minuta kašnjenja; ili 1.039 sati; ili 43 dana; ili 2,63 minute kašnjenja na sto kilometara!

Ne treba gajiti iluzije da je u Željeznicama F BiH stvar mnogo bolja. Samo je netransparentnija, jer generalni direktor ŽF BiH Narcic Džumhur kaže da nema podatke o kašnjenju vozova i lakonski odmahuje uz riječi:

- To je zanemariva brojka. Vozovi ne kasne puno.

Ako ćemo iskreno, obje željeznice mogu se oprati, jer njihov vozni park, iz opravdanih razloga, ničim ne zaslužuje divljenje. Željeznice RS-a imaju 2.571 teretni vagon i 140 putničkih, te jedan vagon uzanog kolosijeka. Prosječna starost teretnih je 31 godina, a putničkih 33 godine. Pored toga, u ŽRS-u imaju 52 vozne i 32 manevraske lokomotive koje su u prosjeku stare 36 godina.

U ŽF BiH nešto više je od 2.000 terenih i 40-ak putničkih vagona čija je starost između 30 i 35 godina. A 40 voznih lokomotiva i 14 onih na dizel pogon stare su između 25 i 30 godina. Remontovane su i obnovljene. Džumhur veli da im je tako život produžen za 20-ak godina. Kupiti nove lokomotive značilo bi baš se isprsiti. U zavisnosti od snage motora i modela, jedna lokomotiva košta između 3,5 i 7,5 miliona eura.

- Bilo bi grijeh ne spomenuti i da su naše željeznice u toku rata pretrpjele štetu od jedne milijarde eura! Baš tako. Pa, mi smo mir dočekali sa 156 teretnih vagona, a 400 putničkih u ratu je izgorjelo. A tek oštećenja na prugama, da ne spominjem – podvlači Džumhur sliku današnjeg stanja.

Bosna i Herecegovina ukupno ima, neki bi rekli, bjednih 1.030 kilometara pruge! Od tog broja 418 kilometara je u RS-u, a 612 pripada Federaciji.

Krstariti domaćim vozovima kao putnik iziskuje uglavnom nezaboravno, pojedinici, neskloni avanturi, će reći i traumatično iskustvo. Većina linija je lokalnog karaktera, vožnja je spora, vagoni nezavidne čistoće, a stanice kao iz filmova koji obrađuju tematiku Drugog svjetskog rata. Nedavno se direktor Džumhur vozio nešto boljim vozom od lokalnog, i to na relaciji Sarajevo- Konjic. Impresije je sveo u dvije iznenđujuće riječi.

- Nezadovoljan sam.

Generalni direktor ŽRS Petko Stanojević kaže da zbog prirode i težine posla nema priliku da se često vozi željeznicom, iako smatra da je željeznički prevoz jedan od najudobnijih i najbezbjednijih. Dodaje i da vozovi u međunarodnom saobraćaju imaju sve više putnika i da je to pokazatelj kako se oni sve više vraćaju željeznici.

S talgom u bolju budućnost

A vratiti putnike u vozove, sudeći prema Džumhurovim riječima, vraški je težak posao. 

- Prinuđeni smo ponovo učiti ljude da se voze željeznicom – kaže Džumhur i nastavlja: Šest godina se, u ratu i malo poslije, ljudi nisu vozili vozom. Postoje generacije koje nikada nisu ušle u voz.

U prošloj godini, federalnih, osviještenih putnika bilo je 520.000, a takvih istih u RS-u bilo je sto hiljada manje. Naravno, to se odnosi i na unutrašnji i na međuentitetski i na međunarodni saobraćaj. Kada se podvuče linija, svi iz željeznica se slažu da je putnički saobraćaj nerentabilan i da nije teretnog, sve bi bilo teže ili nikako.

Ipak, bolji dani, čini se, dolaze. Treba vjerovati direktorima koji kažu da će obje željeznice u BiH u svojoj ergeli imati savremene, hvale vrijedne, udobne, komforne i izuzetno brze talgo vozove.

- ŽRS su u postupku nabavke vozova za prevoz putnika sa nagibnom tehnikom putem kredita španske Vlade tako da će se ovi vozovi pojaviti u istom periodu u saobraćaju kad i vozovi koje su nabavili ŽF BiH - kaže direktor Stanojević.

Republikom Srpskom će krstariti četiri garniture talgo vozova vrijednosti od oko 40 milona KM, dok su ŽF BiH kupile devet garnitura talgo vozova, kapaciteta od čak 81 putničkog vagona.

- Prvi voz ove vrste, na probu, trebao bi stići u januaru 2010. godine. Cijeli projekat košta 66,7 miliona eura – najavljuje Džumhur. 

Iako će spomenuti vozovi donijeti pravu revoluciju u odnosu na postojeće stanje, ne treba se zanositi mišlju kako ćemo se u BiH voziti brzinom svjetlosti (talgo dostiže brzinu od 260 kilometara na sat, op. a.). Ukratko, ovi vozovi će u BiH voziti brzinom između 100 i 160 kilometara na sat, a kada se dohvate međunarodnih pruga, kao što su one u Austriji i sličnim zemljama, mašinovođe će se pitati gdje nam je granica.

Konačno i do Beograda

U Željeznicama F BiH kažu da će ovi vozovi otvoriti nove mogućnosti uspostave linija: Sarajevo-Beč, Sarajevo-Ljubljana, Sarajevo-Beograd... Stručnjaci kažu da će talgo željeznicu ubrzati za 35 posto, pa će se, recimo, u Zagreb moći stići za četiri i po sata, a u Beograd za četiri sata i 15 minuta.

Dakako, postojeće pruge se moraju modernizirati i poboljšati kako bi voz budućnosti imao što manje problema. Već su popravke pruge urađene na potezu Bradina – Konjic – Čelebići. Do septembra će biti gotova relacija Čelebići - Ploče, a nešto kasnije Bradina- Sarajevo. I time bi 50 posto željezničkog koridora 5C bilo gotovo.     

Neće ni u drugom entitetu stajati skrštenih ruku. Na stolu su planovi obnove i remonta pruge a zarad povećanja brzine spomenutih kompozicija. Svaki kilometar, ističe Stanojević, koštat će oko milion eura. 

Ali, nije samo popravka pruge ono što trebaju talgo vozovi. Oni trebaju i fabrike za održavanje. Džumhur ponosno kaže da se izgradnja fabrike u Rajlovcu privodi kraju. To znači da se oprema već montira.

- Tu postoji i pogon koji će bez ljudske volje detektovati svaki kvar – sa zadovoljstvom objašnjava Džumhur.

Neće to biti jedina fabrika, već će se jedna graditi i u Čapljini. Neće se tu samo popravljati domaće mašine, nego i bjelosvjetske kada svrate u naše krajeve.

Već su kupljene mašine za održavanje pruge, a i za njihovo održavanje gradit će se pogon u Blažuju nadomak Sarajeva. Džumhur tvrdi kako će svi poslovi koji se trenutno obavljaju voditi samo ka jednom cilju – približavanju evropskim standardima u željezničkom prevozu.

- Samo članstvo u Evropskoj uniji i posjedovanje vlastitog koda (44) obavezuje ŽRS da uvedu evropske standarde i pravila date normama i direktivama EU-a, u tom smislu ŽRS su uvele ISO-9001 u svoje radionice kako bi mogle ravnoparvno učestovati u održavanju željezničkih vozila –  tvrdi Stanojević.

I da završimo kako smo počeli; čuđenjem i brojkama. Od ukupnog budžeta Hrvatskih željeznica, 70 posto novca je došlo iz državne kase; u Slovenačkim željeznicama taj postotak je 56 posto; u Federaciji BiH samo 14 posto!

I što bi rekao Nedžad Branković, donedavni premijer F BiH, imamo najbolju željeznicu u regionu.

Teretni saobraćaj nosi novac

Kada je u pitanju teretni saobraćaj obje željeznice, za domaće uslove, dobro posluju i u 2008. godini su ostvarili povećanje prometa za više od 20 posto nego u prethodnoj godini. Glavni korisnici usluga željezničkog prevoza su: hemijska industrija u Tuzli, Željezara i Bh Steel u Zenici, rudnici mrkog uglja u Zenici i Tuzli, Rudnik željezne rude u Prijedoru, Aluminijski kombinat Mostar, industrijski kompleks u Sarajevu, distributeri naftnih derivata... Istina, u vremenu recesije i ovaj vid poslovanja, prema prognozama, će biti umanjen.

Nesreće i smanjena brzina

Na 418 kilometara pruge u RS postavljeno je 280 pružnih prelaza. To znači da  je prelaz na svakih kilometar i po, iako zakon predviđa da se jedan prelaz može postaviti u razmaku od najmanje dva kilometra. Od ukupnog broja prelaza, čak je 261 osiguran samo trouglom preglednosti i vertikalnom saobraćajnom signalizacijom. Na 14 prelaza postoji ručni branik, a samo 11 ih je sa elektronskim sistemom osiguranja sa branikom. Zbog svega rečenog, česte su i nesreće u kojima ginu i vozači i pješaci, ali i vozovi zbog toga idu brzinom od 50 do 80 kilometara na sat.

Ćiro za turiste

Željeznice RS imaju i jedan vagon uzanog kolosjeka čija je širina 0,76 metara i trenutno saobraća na turističkoj pruzi Vardište - Mokra Gora u dužini od 8,4 kilometra. U planovima obnove i remonta pruge postoji dio koji kaže da će se dovršiti uzana turistička pruga od stanice Dobrun do stanice Višegrad.

Odgajanje budućih putnika

U Željeznicama F BiH, pored promotivnih materijala koji imaju za cilj povećati broj putnika, koriste uistinu i neobičnu metodu odgajanja budućih putnika. Prema riječima Narcisa Džumhura, do sada su prevezli oko 16.000 djece, učesnika sarajevskog Kid's festivala. Tokom vožnje stručne osobe su edukovale mališane o prednostima željezničkog prevoza.

Željezničke stanice - gradovi

Narcis Džumhur je u saradnji sa dekanom sarajevskog Arhitektonskog fakulteta raspisao konkurs za idejno riješenje novih stanica u  Sarajevu, Mostaru i Zenici. I dobio je impozantne projekte.

- Željeznice u suštini imaju najbolje zemljište. Naš je plan da se u stanicama iznad perona izgrade poslovni prostori. U Sarajevu će to biti površine oko sto hiljada metara kvadratnih, znači, bukvalno mali grad, sa hotelima, shoping centrima, prodavnicama, restoranima... Prema tim planovima, novac za izgrdanju bio bi privatni, a zemljište bi bilo javno – kaže Džumhur.

Niskopodni za unutrašnji saobraćaj

Još prošle godine predstavnici ŽF BiH potpisali su ugovor sa hrvatskom kompanijom Končar o proizvodnji i isporuci prototipnog niskopodnog elektromotornog voza za potrebe regionalnog željezničkog putničkog prevoza.

- Taj voz na našim prugama pojavit će se početkom avgusta ove godine – kaže Džumhur.

Plate, dugovi i gubici

Prije nešto više od mjesec dana radnici ŽF BIH su održali jednosatni štrajk upozorenja zbog neisplaćenih plaća za prvi i drugi mjesec 2009.godine i materijalnih troškova za isti period. Tom prilikom Munir Spahić, predsjednik Sindikata željezničkih radnika, kazao je kako je Vlada F BIH, prema zakonskim obavezama, dužna ŽF BiH za prošlu godinu 61,7 miliona. ŽF BIH su javnim fondovima dužne 77,5 milona KM, PIO-u 32 miliona KM, a Zavodu za zapošljavanje 42 milona KM.

I u ŽRS-u radnicima kasne dvije plaće. Ali, prema riječima predsjednika Sindikata mašinovođa RS Sime Cvjetkovića, gledajući sveukupnu situaciju, nije to tako veliki problem. Prosječna plaća mašinovođa u RS-u je 1.100 KM.

- Naravno, to uopšte ne znači da smo zadovoljni, ali smo svjesni situacije u kojoj je RS i BiH – kaže Cvjetković.

ŽRS su prošlu godinu završile s gubitkom od 11 miliona KM.

Vlada RS izdašnija od Vlade FBiH

Vlada RS pomaže ŽRS s oko 32 milona KM na godišnjem nivou za poboljšanje putničkog saobraćaja i željezničke infrastrukture. Budžet Federacije je za 2009. godinu namijenio željezničkom sektoru Federacije iznos od 24 miliona KM.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju