Prostorno planiranje
Matematikom izbjegli subjektivnost
Definicija Studije ranjivosti prostora određena je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Ona predstavlja jedan od četiri osnova za izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja i mogućih alternativnih rješenja za pojedine oblasti u prostoru. U skladu sa odredbama Uredbe koje je definišu, studija ranjivosti sadrži vrijednosnu analizu uticaja posebnih djelatnosti na okoliš, posebno na prirodu i čovjekovu okolinu, kulturno-historijsku baštinu i prirodne resurse, pejzaž, posebno sa aspekta njegove prepoznatljivosti, te regionalni i urbani razvoj, sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za učinkovito odvijanje posebnih djelatnosti.
Studija ranjivosti prostora je obavezna prethodnica svakog prostornog plana jer bi trebala da ukazuje gdje se nešto smije, gdje ne bi trebalo, a gdje nipošto ne smije graditi, odnosno koji ljudski zahvati bi nepovratno uništili okoliš ili poremetili kvalitet ljudskog života na određenom području. Dakle, trebala bi dati procjene mogućih posljedica korištenja zemljišta, ranjivosti podzemnih i površinskih voda, bioloških i pejzažnih različitosti, procjene opšte i specifične ranjivosti u odnosu na vrstu zagađivača, te procjene svih drugih mogućih rizika.
Uobičajene metode izrade studije ranjivosti su prikupljanje podataka vezanih za prirodne karakteristike određenog prostora, identifikacija i analiza mogućih uticaja na elemente životne sredine i procjene ranjivosti datih područja od određenih uticaja. Sve ovo se do sada radilo na način da se prikupi postojeća dokumentacija i podaci, obiđe teren i da ocjena. No studija ranjivosti prostora FBiH je urađena na način koji je do sada malo korišten na prostoru cijele Evrope, a podrazumijevao je da sve raspoložive podatke obrade računari.
- Na ovaj način smo izbjegli subjektivnost neminovno prisutnu kod isključivo ekspertske ocjene ranjivosti i istovremeno smo zbog nedostatka pouzdanih podataka, obezbjedili mogućnost ponavljanja cijele procedure. Cijenili smo da je to, uz visoki stepen transparentnosti cijele procedure, najbolji način da dobijemo pouzdani rezultata – kaže Ranko Tica, jedan od autora Studije za prostor FBiH.
Kako je tekla izrada studije
Prvenstveno je valjalo napraviti opštu karakterizaciju prostora FBiH jer se iz nje kasnije izvlače specifične karakteritike prostora.
Potom su resursi prostora podijeljeni u tri grupe: sama priroda (hidosfera, biosfera, ...), potom prirodni resursi (minerali i slično) i kvalitet života čovjeka.
Nakon toga su svi mogući uticaji kalisifikovani u tri grupe: koridorski ili linijski (ceste, vodovi, plinovodi), tačkasti ili površinski (termoelektrane, odlagališta otpada, turističkorekreacioni centri, fabrike) i primarne djelatnosti (poljoprovreda, šumarstvo i slično). Ovdje su uključeni eksperti koju su definisali na koji način određeni zahvat (antropogeni uticaj) utiče na određeni segment prostora.
Nakon ovog su definisani mjerljivi indikatori koji su trebali služiti za brojčanu kvantifikaciju svakog prostornog resursa i svakog ljudskog ili prirodnog uticaja na te prostorne resurse.
Vrijednosti tih indikatora su utvrđene na osnovu raspoloživih geoinformacionih podataka i odgovarajućih software za njihovu analizu.
Na kraju je prostor FBiH podijeljen na čestice veličine stotinu kvadratnih metara i tako je dobiveno oko 2,6 miliona prostornih jedinica kojima su dodjeljene izračunate ili utvrđene vrijednosti indikatora.
- Bilo je jako bitno da odredimo šta je osnovna jedinica posmatranja kada govorimo o prostoru. Mogućnost je bila da odaberemo riječne slivove ili homogene teritorijalne jedinice koje imaju neke zajedničke karakteristike ili da dinamički prosmatramo prostor preklapajući uticaje i resurse i da ta preklapanja uzmemo kao dinamičku cjelinu, ali bi to tražilo mnogo više računarskog vremena i rizično je sa aspekta nepostojanja dovoljno pouzdanih podataka. Na kraju smo prostor FBiH podijelili na čestice od po stotinu kvadratnih metara i svaku ćeliju posmatrali kao zasebnu jedinicu i za svaku od njih, primjenom odgovarajućih računarskih modela koje smo sami razvili, dali ocjenu ranjivosti prostora – objašnjava Tica.
No nakon ovog je trebalo riješiti pitanje kako izračunati i procijeniti stepen ranjivosti. Tu je u dosadašnjim sličnim procesima najprisutnija bila deskriptivna ili opisna metoda koja je kao opasnost vukla subjektivnost jer valja ocijeniti mnogo uticaja načinjenih od raznih elemenata. No, kod izrade Studije ranjivosti za prostor FBiH opet je korištena matematika, pa je svakom uticaju dat njegov težinski faktor i onda je složenim matematičkim metodama izračunati stepen uticaja ili povredivosti određenog prostora.
- Mi smo svaki uticaj na svaki prirodni resurs na određenoj teritorijalnoj ćestici izračunavali matematičkim metodama. Na ovaj način smo ostavili prostor da neko može imati prigovor na metodu, ali ne može na sam rezultat – kaže Tica.
Načelo samodrživosti
Na kraju procesa izrade Studije ranjivosti protora FBiH definisane su 103 mape BiH koje preklapanjima daju izuzetno jasne slike jačine određenih uticaja na određeni prostor. Na njima su najsvetlijom bojom ucrtana najneosjetljivija područja, lokacije gdje je moguće graditi bilo šta, a najtamnijom bojom najosjetljivija područja poput izvorišta voda gdje s ene bi smjela planirati bilo kakva gradnja ili uticaj koji bi ugrozio taj prirodni resurs na način da se on ne može sam obnoviti.
- Studija je bio matematički gledano multidimenzionalni problem jer govorimo o k prostornih jedinica sa n prostornih resursa na koje se može vršiti m antropogenih ili prirodnih uticaja, a konačan rezultat je trebao da govori o sposobnosti prostora da se odupre tim uticajima ili da podnese određene promjene – pojašnjava Tica.
Autori studije ranjivosti su u svom radu imali obilje problema zbog nepostojanja ili nepouzdanosti postojećih podataka, ali su oni riješeni na način da se cijeli izračun može ponoviti ukoliko se pojave novi kvalitetni podaci. Sami autori smatraju da je ovaj metod teško moguće zloupotrijebiti.
Na kraju treba istači da je Studija ranjivosti prostora FBiH urađena na načelima samoodrživosti i očuvanja ekosistemske stabilnosti ili otpornosti prostora koja omogućava da se pri kratkotrajnim uticajima priroda sama obnovi. Ona bi u stručnom smislu trebala biti obavezujuća, ali konačan prostorni plan jeste stručno,a li i političko pitanje.
U našem okruženju samo su Slovenci prije sedam ili osam godina radili studiju ranjivosti prostora. Oni su prvo prostor Slovenije podijelili na 60 ekoloških jedinica, potom su njih podijelili na 233 ekološke podjedinica, a na kraju su radili sa 13 plus jednim pokrajinskoekološkim tipom.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
KOMENTARI
6/24/2010 6:05:17 AM, Laik
Nisam neki strucnjak. Ali citajuci ovaj teskt, mislim da je ov studija ranjivosti, osnova svih osnova. Na kraju citam ovo o Slovencima. To je recept, ne treba izmišljati toplu vodu...