Prostorno planiranje

Transportni koridor Vc i druge saobraćajnice na području Kantona Sarajevo

Piše: Hajrudin Omerbegović, dipl. ing. saobraćaja

Prostorni plan grada Sarajeva za planski period od 1986. do 2015. godine usvojen je 1986. g.Tom prilikom, kroz sveobuhvatne analize tranzitnog saobraćaja na području grada Sarajeva, utvrđena je neizbježna potreba planiranja realizacije saobraćajnica visokog kapaciteta na tranzitnim pravcima, posebno na tranzitnom pravcu sjever – jug, a svakako i na istočnom prilazu Sarajevu iz Istočne Bosne i dalje iz Srbije. Nakon prostornog, urađen je Urbanistički plan Grada Sarajeva, koji je usvojen 1990. godine. Konačno, slijedom razvojnih planskih dokumenata, 2006. godine usvojen je Prostorni plan Kantona Sarajevo za planski period od 2003. do 2023. godine, i to u svjetlu nove društveno-političke i teritorijalne organizacije.Tada su kroz sveobuhvatno studijsko sagledavanje svih vidova saobraćaja, praktično su zadržani ranije definisan plan i planske postavke u pogledu  koridora Vc i drugih saobraćajnica .

Ako bi išli još dalje u historiju vidjeli bi da je trasa autoputa na koridoru Vc, koja obilazi urbano područje grada Sarajeva zapravo položena još 1965. godine, u tada usvojenom planu, koji se počeo raditi mnogo ranije. Naime, negdje 1963. godine je ovakav koncept saobraćaja za grad Sarajevo bio objavljen u časopisu Art. Još tada je bilo planirano da se na Mostarskom raskršću autoput uključi u mrežu saobraćajnica grada. Pomenuti Prostorni plan grada Sarajeva bio je na tragu onoga što je kroz generalni urbanistički plan Grada bilo planirano za sam prostor tadašnjeg Sarajeva sa jednom mrežom primanih saobraćajnica koja se sastojala od četiri jaka longitudinalna pravca i 14 transverzalnih pravaca, koji su u principu osnovna matrica. Generalani i glavni pravci razvoja koji su definisani u Prostornom planu Grada Sarajevo, skoro su identični sa onima iz Prostornog plana Kantona Sarajevo iz 2006. godine, a izmjene su nastale samo zbog  izgrađenosti na prostoru planiranom za  trase novih saobraćajnica.

Praktično, već nekoliko desetljeća ideja je da se autoput na koridoru Vc iz prostora Raštelice, Tarčina, Pazarića, preko Hadžića, Blažuja i Ilidže, sa ciljem zaobilaska užeg urbanog područja Sarajeva, usmjeri prema Vogošći i dalje dolinom rijeke Bosne prema Ilijašu, odnosno Visokom.

Dužina samog autoputa na području Kantona Sarajevo iznosila bi oko 40 kilometara i sa kantonalnom uličnom i saobraćajnom mrežom bio bi povezan sa pet saobraćajnih petlji. Petlje u Podlugovima i Jošanici su realizirana, gradi se petlja Butila na kojoj se veže gradski autoput, kako smo ga mi radno nazvali, nakon toga gradila bi se petlja Vlakovo sa posebno važnom mrežom za Mostarsko raskršće i konačno ona u Tarčinu, koja je najjužnije pripajanje ovog puta na području Kantona Sarajevo. Ovaj autoput će prolaziti preko pet općina, zajedno sa gradskim autoputem koji prolazi kroz općine Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad, praktično bi bile pokrivene sve općine izuzev Trnova. 

Kada se svi ovi projekti budu gotovi Kanton Sarajevo bi uglavnom zadovoljio svoje saobraćajne potrebe u ovom trenutku, ali bi stvorio i uslove da brze saobraćajnice visokog ranga i nivoa usluge postanu atraktivne i  za transport širih razmjera

PLANIRANE PRIMARNE SAOBRAĆAJNICE U SARAJEVU

Sarajevska obilaznica (dionica autoputu na koridoru 5c)

Trasa ide od sadašnje Jošaničke petlje potpuno novom trasom preko Riječice, Dobroševića, Butila, Vlakova, Gladnog polja do Rakovice, gdje izlazi van granica Kantona Sarajevo da bi ponovo ušla u prostor Kantona Sarajevo u predjelu Suhodola na području općine Hadžići, te preko Tarčina i Raštelice tunelom ispod planine Ivan ponovo izašla van Kanona Sarajevo,
Dužina cca 10,5 km na dijelu od Jošaničke petlje preko Butila do Vlakova, sa planiranom vezom do Mostarskog raskršća, planirani gabarit 22 m,
Trenutno je u toku gradnja dionice Jošanička petlja – Butila, a pripremljene su za gradnju i dionica Butila – Vlakovo – Mostarsko i dionica Gradskog autoputa Butila – Briješće – Boljakov potok, kao i dionica XII transverzale od petlje sa Gradskim autoputem do Stupske petlje, uključivo i kompletiranje Stupske petlje.
 
Gradski autoput

Trasa Gradskog autoputa je na zapadu od petlje sa Sarajevskom obilaznicom u Butilama prelo Telalovog polja, Briješća, Boljakovog potoka, Buća potoka, Pofalića, Velešića, kroz postojeće tunele kod Ciglana i dalje tunelom od Građevinskog fakulteta do Bentbaše, gdje se spaja sa posrojećim magistralnim putem za Pale,
Dužina trase cca 14 km, planirani gabarit 24 m,
Gradnja potpuno izvjesna, kako je navedeno za Sarajevsku obilaznicu, na dionici Butila – Briješće – Boljakov potok za koju je urađen Glavni projekat, za ostalo postoji Idejni projekat, a u toku je izrada Glavnog projekta dionice tuneli Ciglane – Pofalići (Fabrika duhana),
Planira se gradnja tunela na dionici od Građevinskog fakulteta do Bentbaše,
Planirane su sve veze sa ostalim saobraćajnicama kao denivelisane tj. saobraćajne petlje, i to: u Butilama sa Sarajevskom obilaznicom, u Briješću sa XII transverzalom, u Buća potoku sa VI transverzalom, u Pofalićima sa II transverzalom , u Velešićima sa I transverzalom, i  kod pijace „Ciglane“ sa ulicom Patriotske lige.
 
Zapadni prilaz Gradu

Trasa ide od postojeće petlje na Stupu (koja nije kompletna do realizacije Južne longitudinale) preko Blažuja do Mostarskog raskršća,
Radovi su završeni.
 
Južna longitudinala

Trasa ide od postojeće petlje na Stupu (veza na Zapadni prilaz Gradu) preko Nedžarića, Mojmila, Alipašinog mosta, Aneksa, Hrasnog, Grbavice, Skenderije, Bistrika do Vijećnice,
Izvjesnost gradnje je neupitna jer se ova saobraćajnica nalazi u svim razvojnim i provedbenim planovima područja kroz koja prolazi. Urađen je Izvedbeni projekat za dionicu od Nulte (Vrbanja) do VI transverzale (Aneks), u toku je revizija.
Dužina trase oko 11,7 km, gabarit na dionici Stup – Grbavica (II transverzala) 24 m, a dionica Grbavica – Drvenija 27m, stim da su razdvojeni smjerovi ulicama Skenderija i Hamdije Kreševljakovića.
 
Sjeverna longitudinala

Trasa ide: Željeznička stanica Sarajevo – Pofalići – Čengić vila – Halilovići – Telalovo polje, sa spojem na Gradski autoput
Dužina trase oko 10,0 km, gabarit na dionici od Željezničke stanice do IV transverzale je 24 m, a na ostatku trase 13 m,
Izgrađena je dionica od II do III transverzale i u toku su završni radovi od I do II transverzale, nakon kojih će biti izgrađena Sjeverna longitudinala u planiranom gabaritu od Željezničke stanice do Novog Sarajeva.

Prva transverzala

Trasa ide od Vogošće (Jošanička petlja) preko Hotonja, tunelom ispod Kobilje glave, preko Bara, pored „Bosnalijeka“, Željezničke stanice Sarajevo, pored Muzeja, do Grbavice, odakle je planiran tunel ispod Vraca ka Lukavici,
Dužina trase oko 11,5 km, gabarit na dionici Vogošća – Bare 27 m, a dionica  Bare - Grbavica – Lukavica 37m,zbog planiranog tramvaja u razdjelnom pojasu,
Počela je priprema trase za gradnju na dionici od ulice Kranjčevićeva do Bara.

Šesta transverzala

Trasa ide od Hotonja (veza sa I transverzalom), preko Kobilje glave, Buća potoka, Otoke do Aneksa, odakle je planirana veza tunelom ka Lukavici,
Dužina trase oko 7,8 km, gabarit na dionici Aneks – Buća potok (kod „Zraka“) 27 m, a dionica  Buća Potok - Hotonj 13m,
U punom gabaritu je izgrađena od Glavne gradske magistrale do ulice Džemala Bijedića u dužini cca 180 m,

Dvanaesta transverzala

Trasa ide od Jošaničke petlje preko Rajlovca, Briješća Bačića, Stupa, pored Aerodroma i Dobrinje do granice Kantona Sarajevo,
Dužina trase oko 11,7 km, gabarit na dionici Jošanička petlja – Briješće 13m, a na dionici Briješće preko Stupa do granice Kantona 24 m
Dionica XII transverzale od petlje sa Gradskim autoputem do Stupske petlje, uključivo i kompletiranje Stupske petlje je za izgradnju planirana u okviru realizacije Sarajevske obilaznice, za šta je urađena izvedbena projektna dokumentacija. Takođe urađen je Glavni projekat za dionicu od Stupske petlje pored Aerodroma Sarajevo do granice entiteta.
 
Željeznička kratica Blažuj – Rajlovac i prsten oko Huma

Kada je u pitanju željeznički saobraćaj na koridoru Vc na području Kantona Sarajevo bitno je naglasiti plan za novu željezničku prugu, koja  će praktično biti dio transportnog koridora Vc.  Sadašnja pruga, koja bi ostala, ide iz pravcu sjevera, od Zenice preko Rajlovca do željezničke stanice Sarajevo s odvojkom preko Stupa, Ilidže i Blažuja prema Mostaru. Na koridoru Vc je planirana gradnja željezničke pruge koja će obići urbani dio Sarajeva i koja će iz Blažuja kroz Osijek proći direktno u prostor Rajlovca i tu se vezati na postojuću prugu , koja bi, naravno doživjela neke popravke trase. Uz to realizirali bi se petlja trasa željeznice uz omogućavanje većih brzina i zatvaranje željezničkog saobraćajnog prstena oko Huma. To podrazumijeva izgradnju  željezničke pruge od Željezničke stanice Sarajevo u pravcu Bara, tunelom ispod Kobilje glave, preko Vogošće prema Semizovcu.

Razvojni planovi se sukcesivno rade od 60-tih godina prošlog vijeka pa do najnovijeg Prostornog plana Kantona Sarajevo koji je usvojen u avgustu 2006. godine. Pomenuti Prostorni plan je urađen za planski vremenski period do 2023. godine, a trenutno važeći Urbanistički plan je sa važnošću do 2015. godine.

Provedbeni planovi se rade u skladu sa programima općina i Grada Sarajevo.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju