Federalni ministar prostornog uređenja formirao je Savjet Prostornog plana Federacije BiH, rješenjem broj 01-23-1-373/06 od 14. jula 2006. godine. Za predsjednika Savjeta Prostornog plana Federacije BiH imenovan je dipl.ing.arh. Veljko Galić i prvu konstituirajuću sjednicu Savjeta plana održao je 21. jula 2006. godine, na kojoj je pokrenuta aktivnost na pripremi Projektnog zadatka i izradi Studije ranjivosti prostora 

Izrada i donošenje planskih dokumenata u Federaciji Bosne i Hercegovine uređuje se Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BIH, 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10). Plansko uređenje prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. Federalno ministarstvo prostornog uređenja, pridržavajući se svojih ustavnih nadležnosti, pokrenulo je niz aktivnosti vezanih za pripremu i izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine.

Aktivnosti na izradi Prostornog plana Federacije pokrenute su donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koju je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma 21.maja 2003. godine i na sjednici Doma naroda 28. maja 2003. godine, a ista je objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, broj 20 od 15.aprila 2004. godine. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine usvojena je i objavljena u Službenim novinama Federacije BiH broj 2/08 od 16. januara 2008. godine. Federalni ministar prostornog uređenja formirao je Savjet Prostornog plana Federacije BiH, rješenjem broj 01-23-1-373/06 od 14. jula 2006. godine.

Za predsjednika Savjeta Prostornog plana Federacije BiH imenovan je dipl.ing.arh. Veljko Galić i prvu konstituirajuću sjednicu Savjeta plana održao je 21. jula 2006. godine, na kojoj je pokrenuta aktivnost na pripremi Projektnog zadatka i izradi Studije ranjivosti prostora. Do danas je Savjet plana održao devet radnih sjednica. Na drugoj, trećoj i četvrtoj radnoj sjednici Savjeta plana, koje su održane u periodu do 22. novembra 2006. godine, predloženi, pripremljeni i usvojeni su tekstovi Projektnog zadatka za izradu Studije ranjivosti prostora Federacije BiH, Projektnog zadatka za izradu Programa aktivnosti komuniciranja sa javnošću i učešće građana u procesu izrade Prostornog plana Federacije BiH, te razmatran i verifikovan Program i plan aktivnosti za pripremu, izradu i donošenje Prostornog plana Federacije BiH. U narednom periodu, do 18.jula 2007. godine, Savjet plana je održao još četiri radne sjednice na kojima je razmatrao raspoloživu analitičko-dokumentacionu osnovu za izradu Prostornog plana Federacije BiH. Nakon 18.jula 2007. godine pa sve do 7. septembra 2009. godine, kad je održana 9. radna sjednica, nisu se održavale sjednice Savjeta plana jer su se u tom periodu provodile procedure javnih nabavki za izbor najpovoljnijih ponuđača za sve pokrenute aktivnosti koje su od strane Savjeta plana postavljene kao uslov za izradu Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine.

Shodno Zaključcima Vlade Federacije od 25. maja i 17. augusta 2006. godine, Federalno ministarstvo prostornog uređenja pokrenulo je aktivnosti na pripremi i izradi digitalnog orto-fota prostora Federacije BiH. Javna nabavka za izbor najpovoljnijeg ponuđača za realizaciju Projekta digitalni orto-foto Federacije BiH rezultirala je odabirom Konsultanta Angermeier Ingenieure GmbH iz Njemačke, kojeg zastupa generalni menadžer Michael Amrhein, sa kojim je potpisan Ugovor u decembru 2006. godine.

Projekat je realizovan u tri faze te u konačnoj varijanti predat 4. decembra 2009. godine i to:

Za izradu Studije ranjivosti prostora Federacije BiH za potrebe pripreme i izrade Prostornog plana Federacije BiH za period od 2008. do 2028. godine potpisan je Ugovor 15. oktobra 2007. godine sa Konsultantom Konzorcijem koji čine IPSA Institut d.o.o. Sarajevo i Institut za hidrotehniku GF d.o.o. Sarajevo. Studija ranjivosti prostora Federacije BiH u Ugovorenom obliku i sadržaju urađena je i predata Ministarstvu 7. jula 2008. godine, nakon čega je odmah predata nosiocu izrade Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine. 

Paralelno sa svim ovim aktivnostima a u skladu sa odredbama člana 31. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka od značaja za planiranje Federalno ministarstvo, zajedno sa drugim ministarstvima nadležnim za oblast planiranja, uspostavlja i održava jedinstveni informacioni sistem. Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je na prijedlog Ministarstva donijela Uredbu o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (Službene novine Federacije BiH, broj 33/07) 

Zakon je definisao da tekstualni i grafički dio svakog planskog dokumenta, pa i Prostorni plan Federacije BiH, mora biti izrađen u digitalnoj formi, na način da je moguća njegova upotreba u GIS-u (geoinformacionom sistemu), radi formiranja baze podataka i mogućnosti kompariranja sa susjednim državama. Svi kartografski prikazi moraju biti izrađeni kao digitalni prostorni podaci u vektorskom tipu sa pripadajućim sadržajem i opisom podataka. Formati podataka u digitalnim kartografskim prikazima moraju se moći povezati sa formatima geodetskih podataka i moraju u potpunosti poštovati tačnost geodetskih podataka. 

(nastavak u idućem broju)

Postoji više definicija geoinformacionog sistema (GIS). Šire govoreći, GIS je cjelina koju čine hardver, softver i podaci bez kojih se ne može zamisliti ni jedna GIS aktivnost. Sa GIS-om se zatvara čitav ciklus rada sa podacima, počevši od prikupljanja analognih podataka, njihove pretvorbe u digitalni oblik, njihove analize do dobivanja potrebnih informacija ili rješenja. Uže govoreći, GIS je softverski sistem sposoban da pohranjuje, prikazuje, manipuliše i analizira informacije identifikovane njihovom lokacijom u prostoru. GIS integriše geoprostorne (grafičke) i atributne (alfanumeričke) podatke u jedinstvenu bazu podataka i omogućava primjenu različitih prostornih upita nad njima prilikom geoprostorne analize.

Ova nova tehnologija koja je postala zakonska obaveza u oblasti prostornog planiranja zahtijeva postojanje podataka prije započinjanja bilo kakvih analiziranja. Zahvaljujući GIS podršci ostavljeno je više prostora za definisanje metoda i procedura za analizu i izradu većeg broja raznih tematskih analitičkih karata. Međutim, zadatak GIS-a u prostornom planiranju nije samo izrada tematskih karata. Pored toga što GIS  znatno povećava efikasnost rada i značajno smanjuje troškove izrade prostornih planova, on i olakšava monitoring provođenja prostornih planova. GIS omogućava:

da se rezultati rada na prikupljanju podataka, njihovoj obradi i analizama dijele u zajedničkom digitalnom formatu da se velike (do sada nezamislive) količine podataka obrađuju i analiziraju u vrlo kratkom vremenu, da se prikupljeni i korišteni podaci arhiviraju i da im se pristupa putem računara (sve operacije su kompjuterizovane) da se podaci i rezultati obrade i analiza podataka lahko koriste u drugim programima za jednostavnu i profesionalnu izradu izvještaja, da se prosuđuje ili odlučuje na osnovu relevantnih informacija i da se odluke donose pravovremeno i objektivno.

Uslov za sve nabrojano su PODACI, te njihova vjerodostojnost i tačnost, od čega direktno zavise rezultati analiza i daljeg rada.

Pretplatite se >