Uz 7. april, Svjetski dan zdravlja

Ubrzana urbanizacija je opasna prijetnja

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen je zdravlju u urbanim sredinama u kojima godišnje zbog bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha u zatvorenim prostorima umre dva miliona ljudi

Piše: Zdravko Čupović - zdravko@startbih.info

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 2007. godine, po prvi put u istoriji, planetarna populacija ljudi koje žive u gradovima prešla je procenat od 50 odsto koji i dalje raste. Prema njihovim prognozama, do 2030. godine taj procenat će porasti na 60, a 2050. na 70 odsto, što neminovno dovodi do novih izazova kada je riječ o zaštiti zdravlja stanovništva u urbanim sredinama. U globalnim razmjerima, dva miliona ljudi godišnje umre zbog bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha u zatvorenim prostorima.

Svjetski dan zdravlja ove godine upravo je posvećen temi Urbanizacija i zdravlje, a nizom aktivnosti širom svijeta pokušat će se skrenuti pažnja na ovaj rastući problem.

- Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana zdravlja posvećeno je uticaju urbanizacije na zdravlje i na tu temu će u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH biti održan okrugli stol u čijem radu će, između ostalih, učestvovati i predstavnici Grada Sarajeva. Također, povodom Svjetskog dana zdravlja tradicionalno će se održati i svečanost dodjele počasnih zvanja primarijusa zdravstvenim radnicima Federacije BiH - kaže za naš magazin Safet Omerović, Federalni ministar zdravstva.

U Sarajevu zadovoljavajuće

Grad Sarajevo je jedan od službeno registriranih gradova za sudjelovanje u obilježavanju Svjetskog dana zdravlja 2010. godine od strane Regionalnog ureda SZO za Evropu. S obzirom da se program obilježavanja 6. aprila – Dana Grada Sarajeva i Svjetskog dana zdravlja svake godine usklađuju do najmanjeg detalja, iz Uprave grada Sarajeva nisu nam mogli predočiti finalnu verziju događanja na području glavnog grada ovim povodom.

- Želim naglasiti da trenutno radimo na tri programa za pojedine populacijske grupe: školska djeca i mladi, sa naglaskom na fizičku aktivnost i odgovarajuću ishranu, osobe u  trećoj dobi i njihov kvalitet života te žene svih starosnih grupacija i njihovo zdravlje - kaže za naš magazin Svjetlana Fabijanč-Grbić, koordinatorica Projekta Sarajevo – zdravi grad.
U Ministarstvu zdravlja KS slažu se da urbanizacija i urbani okoliš imaju veliki uticaj na zdravlje stanovnika koji su izloženi faktorima rizika iz okoliša, povećanju hroničnih i zaraznih oboljenja, povećanju nasilja i saobraćajnih nezgoda.

- Ministarstvo zdravstva u saradnji sa zdravstvenim ustanovama provodi veliki broj preventivnih programa sa osnovnim ciljem unapređenja zdravlja stanovništva kroz zdravstveni odgoj, prevencije poremećaja i promocije zdravih stilova života – kaže Mustafa Cuplov, ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo. Jedna od značajnijih akcija koja se odvija u KS jeste implementacija kantonalnog akcionog plana za zaštitu okoliša (KEAP) u okviru kojeg su planirane i određene kontinuirane mjere i aktivnosti u cilju unapređenja zaštite zdravlja stanovništva (kontrola pijaće i rekreativnih voda, analiza hrane, monitoring kvaliteta vazduha i zbrinjavanja otpada).
Stanovnicima Kantona Sarajevo u javnom sektoru zdravstvenu zaštitu u prošloj godini je pružalo 7.267 uposlenika u okviru 13 zdravstvenih ustanova.
Po mišljenju kantonalnog ministra, zdravstvena situacija u KS je na zadovoljavajućem nivou.

- Od ukupnog broja stanovnika Kantona Sarajevo, 95 odsto je obuhvaćeno obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Obezbijeđeni su potrebni resursi za pružanje sveobuhvatne zaštite stanovništvu KS na sva tri nivoa, a u periodu od 2007. do 2009. godine u modernizaciju opreme je izdvojeno preko 68 miliona KM. Želim, također, da istaknem da su osnovni parametri koji se odnose na bolničku zdravstvenu zaštitu  približni i uporedivi sa EU regionom, kao i da je u našem Kantonu osigurana najšira lista lijekova koji se pripisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u odnosu na druga područja BiH – dodaje Cuplov.

U prijedlogu kantonalnog budžeta za ovu godinu Ministarstvu zdravlja je namijenjeno oko 10 miliona KM, a ova sredstva će biti utrošena u kapitalne i tekuće grantove u oblasti zdravstva. Glavni kapitalni grant se odnosi na projekat rekonstrukcije Ginekološko-akušerske klinike na lokalitetu Jezero.

Jačanje zdravstva FBiH

Kreditnim sredstvima Svjetske banke, Razvojne banke Vijeća Evropa te lokalnim učešćem federalne i kantonalnih vlada, 2006. godine započet je Projekt jačanja zdravstvenog sektora Federacije BiH (HSEP) koji će trajati do juna 2010. godine.

Projekt jača primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno uvodi porodičnu medicinu u sve ambulante u Federaciji BiH. Pored renoviranja ambulanti, opremanja namještajem i medicinskim opremom, HSEP uključuje i opremanje edukativnih centara porodične medicine, obuku timova porodične medicine iz oblasti porodične medicine i menadžmenta promjena, te edukaciju direktora domova zdravlja u smislu jačanja upravljačkih vještina, kao i niz dodatnih aktivnosti koje unapređuju sistem zdravstvene zaštite i omogućuju bolju uslugu građanima.

- Brojne su aktivnosti provedene u okviru ovog projekta, ali svakako kao dobar pokazatelj treba istaknuti da je do sada direktno kroz ovaj projekt građevinski adaptirana 241, a opremljena čak 271 ambulanta porodične medicine u FBiH. Trenutno se obavljaju građevinski radovi na još 91 ambulanti, te će ukupni broj obnovljenih ambulanti na području FBiH u okviru ovog projekta biti 332 – kaže Omerović.
Pored toga, do kraja 2008. godine više od  900 ljekara je završilo specijalizaciju ili prošlo dodatnu jednogodišnju obuku iz porodične medicine, a educirano je i više od 1.200 medicinskih sestara.

Značajna ulaganja u RS-u

Kad je riječ o Republici Srpskoj (RS), ukupna vrijednost planiranih kapitalnih investicija u zdravstvenom sektoru u ovoj godini iznosi oko 260 miliona KM, a sredstva će biti realizovana za projekte rekonstrukcije, modernizacije i adaptacije zdravstvenih ustanova širom eniteta.

- Za period od 2007. do kraja 2009. godine vrijednost kapitalnih investicija u zdravstvo iznosi preko 160 miliona KM. U cilju unapređenja zdravstvene zaštite stanovništva povećana je lista besplatnih lijekova, a značajan je i broj novih usluga koje su uvedene ili se njihovo uvođenje uskoro očekuje. Tom cilju vodi i Projekat izgradnje i opremanje centra za radioterapiju u sastavu Kliničkog centra Banja Luka – kaže za naš magazin Nataša Aleksić iz službe za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Postojanje ovakvog centra značilo bi velike uštede sredstava s obzirom da se trenutno ove usluge, na teret Fonda dobijaju u zemljama okruženja. Pored navedenih, Aleksićeva ističe i ulaganja u edukaciju zdravstvenih radnika te uvođenje sistema kvaliteta i modernog menadžmenta u zdravstvenim ustanovama.

Institucionalno od 1923. godine

Početak institucionalne javne zdravstvene djelatnosti u BiH  veže se za 1923. godinu kada je na inicijativu dr. Andrije Štampara i dr. Milana Jovanovića – Batuta u Sarajevu otvorena Stalna bakteriološka stanica, a godinu kasnije i Centralni higijenski zavod. U narednim godinama utemeljeni su zavodi u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli..

Buka ugrožava zdravlje Banjalučana

Institut zaštite, ekologije i informatike iz Banje Luke tokom prošle godine izvršio je mjerenje buke u najprometnijim banjalučkim ulicama. Rezultati su pokazali da buka višestruko prelazi dozvoljene granice, a svakodnevno je oko 20 odsto stanovnika u centru grada izloženo buci koja dovodi do neurovegetativnih poremećaja.

- Preko vegetativnog nervnog sistema poremećaji se šire na kardiovaskularne i probavne organe, buka utiče i na povišeni krvni pritisak, uznemirenost, nesanicu, smanjuje radnu efikasnost.., što govori o neophodnosti donošenja strategije za smanjenje buke – kaže Jelica Kojović, koordinator Projekta. Prema njenim riječima, kada bi se uradila analiza medicinskih troškova izazvanih oštećenjem zdravlja zbog buke, nesumnjivo bi pokazala da je isplativije riješiti problem nego posljedice.

Dvostruko manje ljekara nego u EU

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2008. godini u zdravstvu FBiH je radilo 24.424 uposlenika, odnosno 1.050 na 100.000 stanovnika. Više od dvije trećine uposlenih su zdravstveni radnici.
U odnosu na podatke iz Evropske unije FBiH ima manjak zdravstvenog kadra. Naime, u FBiH na 100.000 stanovnika radi 177 doktora medicine, dok je u EU 338 ljekara radi na isti broj stanovnika. Na 100.000 stanovnika u FBiH je zaposleno 520 zdravstvenih tehničara i medicinskih sestara, dok u EU ta stopa iznosi 720. Manjak je izražen i među stomatolozima i farmaceutima.

30 miliona KM za zdravlje građana u FBiH

U Budžetu Federacije BiH za 2010. godinu za ministarstvo zdravlja predviđeno je 29,8 miliona KM, od čega je najveći transfer prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH od 26 miliona KM na čiji teret se finansira najsloženiji oblik zdravstvene zaštite za sve građane Federacije BiH. Od ovog iznosa 7,6 miliona KM je predviđeno za hemodijalizu, 8,5 miliona KM za liječenje malignih oboljenja, za najsloženije oblike zdravstvene zaštite poput kardiohirurgije i kardiologije, neurohirurgije, ortopedije predviđeno je 6,6 miliona KM...

Međutim, treba istaknuti da se ovaj zavod, pa samim tim i navedene usluge najvećim dijelom finansiraju iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

«Mi mijenjamo sistem zdravstva – vi navike»

U februaru 2009. u FBiH je pokrenuta kampanja Mi mijenjamo sistem zdravstva – vi navike  koja će trajati 18 mjeseci. U pitanju je informativno-edukativna kampanja koja se provodi u okviru projekta Jačanje zdravstvenog sektora (HSEP).

- Kampanja je do sada dala mnogo više rezultata nego što smo mi očekivali. Po prvi put se kontinuirano priča o zdravstvu, a preko medija je značajno osnažena komunikacija između stanovništva i zdravstvenog sektora. Istovremeno, kampanja je doprinijela i transparentnosti rada ministarstva jer kroz nju stanovništvo redovno izvještavamo o reformama u zdravstvenom sektoru – kaže Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva. Pored ove, pokrenuta je i kampanja koja je trebala podstaći svakog stanovnika da se registrira kod svoga porodičnog ljekara bez obzira da li je osiguran ili ne.
- Ovo nije jednostavan proces jer zahtijeva odgovornost ne samo zdravstvenog sektora nego i cijelog stanovništva da se prijavi i registrira, a mnogi stanovnici idu kod ljekara samo kada su bolesni i često se ponašaju neodgovorno prema svome zdravlju – dodaje Čerkez i ističe kako je registracija važna i za fondove zdravstvenog osiguranja, jer oni su ti koji će sutra finansirati zdravstvenu zaštitu na osnovu kapitacije, a to znači da je broj pacijenata registriranih kod jednog tima vrlo bitan.

Dio PDV-a preusmjeriti u zdravstvo

Imajući u vidu ukupnu situaciju u FBiH ministar Omerović stanje u zdravstvu ocjenjuje relativno dobrim jer je većina savremenih medicinskih tretmana dostupna u FBiH, prati se razvoj medicinske nauke i konstantno uvode nove metode liječenja, a samo u slučaju rijetkih oboljenja liječenje nije dostupno u FBiH. Ipak, smatra da se zdravstvo može unaprijediti samo sistemskim rješenjima, ali ta rješenja mora pratiti i reforma finansiranja zdravstvenog sektora i pronalaženje novih izvora finansiranja zdravstva.

 - Ovo ministarstvo smatra, i više puta je u tom pravcu pokretalo inicijative, da se dio sredstava prikupljenih po osnovu PDV-a, na koji sektor zdravstva godišnje izdvaja oko 70 miliona KM i ne ostvaruje povrat, mora preusmjeriti u zdravstvo, kao i dio prihoda prikupljen po osnovu akciza na duhan i alkohol. Također, neophodno je uvesti nove vidove zdravstvenog osiguranja, kao što su dopunsko i dobrovoljno osiguranje – dodaje Omerović.

 “Sarajevo – zdravi grad”

U periodu od aprila 2001. do juna 2002. godine uz podršku grada Linkopinga iz Švedske i agencije SIDA, odnosno Vlade Kraljevine Švedske pokrenut je projekat Grad snova. Cilj ovog programa je bio da pobudi maštu i želje građane Sarajeva kako bi ostvarili svoj grad iz snova - onakav u kakvom bi voljeli živjeti. To je i suštinski cilj Pokreta zdravih gradova kojem Sarajevo pripada od 2004.godine.

- Razlika  između onoga što grad jest i onoga što bi mogao biti jeste
područje djelovanja projekta Sarajevo-zdravi grad, jeste vizija svih
aktivista u civilnom sektoru,  javnozdravstvenih radnika, medicinara,
psihologa, urbanista... koji su gotovo deceniju okupljeni u kreiranju i
realizaciji programa u okviru projekta Sarajevo – zdravi grad – zdravlje za sve u 21. stoljeću - kaže Svjetlana Fabijanč-Grbić.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju