START Magazin Bosne i Hercegovine
Pretplatite se na START
START na malim ekranimaSTART NA MOBITELU START RSS readersSTART RSS TESTIRAJTE BESPLATNO TEST ELEKTRONSKO IZDANJE Magazia STARTINTERNET IZDANJE
  
Pošalji na Email, Printer, Facebook, Twiter i druge servise za slanje informacija

Prostorno planiranje

MREŽA I SUSTAV NASELJA U KONTEKSTU IZRADE PPFBiH (2)

Prof. emer. dr. sc. Vlasta-Jelena Žuljić, dipl. ing. arh.

293prostor.jpgOsim izrazitih promjena u prostornoj organizaciji urbanih koridora i kompleksnih urbanih sustava, pojave neminovnih raskrižnih točaka, kao veznih elemenata autoputa i sekundarne prometne mreže, neosporno će odigrati važnu ulogu u pristupu rješavanju konurbacije kao cjelovite urbane zajednice i okruženja

 Način organizacije naselja u urbanom koridoru će biti osnovna zadaća budućeg koncepta prostornog plana. Neosporno je da će iz razloga mnogih ograničenja u prostoru to biti složena urbana forma naseobinskog sustava (prirodna ograničenja, postojeća naselja, sekundarna prometna mreža, veze na šire okruženje i dr.).

Veze koje će se odvijati preko čvorišta-raskrižnih točaka, postaju posebno značajne za budući razvoj naselja, odnosno grupe naselja – konurbacije.
 O pojmu konurbacije kao složenoj urbanoj formi, ali i prostorno-planskoj, treba nešto reći. Razvoj konurbacija kao posebno prihvatljivih urbanih sustava kompleksne urbanizacije prostora, u EU je prepoznata kao vrlo efikasan način poboljšanja urbanizacije područja koja imaju pojave usitnjene naseobinske strukture. Ovakva struktura nema snagu da unutar malih naselja (centri od 5 000 do 10 000 stanovnika) razvija funkcije centraliteta, radi gospodarskih nemogućnosti da budu potpora razvoju urbanih funkcija.

Konurbacije kao složeni tip "zbirnog" urbaniziranog prostora stvorenog od više malih naselja, postižu potrebne koncentracije stanovništva i gospodarski potencijal za pojavu zajedničkih funkcija centraliteta, čije lokacije dogovorno raspoređuju u prostoru prema afinitetu, naslijeđenim urbanim karakteristikama, kulturološkim karakteristikama, prostornim mogućnostima i dr., stvarajući tako viši nivo ponude urbaniteta, razvijajući urbanu kulturu i urbani utjecaj na okruženje, zaustavljaju kretanja prema većim centrima, nude veći izbor radnih mjesta, kvalitetniji izbor srednjih škola, zdravstvenih centara, kulture, sporta itd.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
Online pratplata na Magazin START

 KOMENTARI
4/14/2010 9:11:41 AM, urbarh@gmail.com
Imala sam cast da mi prof.Žuljic predaje na Arhitektonskom fakultetu u sarajevu.I mimo toga mogu da pokažem samo reci hvale.

 POŠALJITE KOMENTAR

Vaše ime/e-mail:  
Vaš komentar (maximalno 500 karaktera):

Magazin START zadržava pravo brisanja komentara, bez objašnjenja, za koje je ocjenio da su vulgarni, uvredljivi i da potiču mržnju po bilo kojoj osnovi. Komentari posjetitelja ne odražavaju stajališta redakcije magazina START.