Politika imenovanja kadrova po IMT sistemu

Partije - trgovačka društva s neograničenom neodgovornošću

Vladajuće stranke javna preduzeća i institucije u kojima vrše imenovanja shvataju kao plijen i ne daju mjesto pod suncem ni nauci ni struci ni konkursnoj proceduri – kaže Rasim Gačanović, prije nešto više od dvije godine smijenjeni član NO EPBiH

Slučaj sa još uvijek neokonačnim imenovanjem Sanele Pokrajčić za člana Regulatorne komisije za električnu energiju u FBiH, umjesto na konkursu prvoplasiranog Zdenka Šimunovića, samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju da vlasti u BiH kod imenovanja ne vode politiku traženja najboljih kadrova  nego politiku trgovanja foteljama.

-Sva imenovanja koja provodi Vlada FBiH i njene komisije su samo trgovanje. Oni su se sveli na trgovačko društvo sa neograničenom neodgovornošću i niko više ne pita za PDV, nego samo za IMT ili ima li mene tu. Priča o problemima sa imenovanjima je samo magla kojom se pokriva istina, a to je trgovanje zarad interesa pojedinaca iz stranačkih redova  – kaže Anto Čolak, dopredsjednik Komisije za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Sanela za Harisa i generalovog sina

Naime, dostupne informacije o ovom konkretnom slučaju govore da je SDA na imenovanje Sanele Pokrajčić, inače kadra bliskog HDZ-u BiH, pristala jer očekuje da predsjednica FBiH Borjana Kiršto konačno, nakon višemjesečnog odlaganja, potpiše odluku o imenovanje SDA-ovog Harisa Kafedžića za ministra prostornog uređenja u Vladi FBiH, a SBiH se u ovaj dogovor ušuškala preko Adnana Delića, sina generala Rasima Delića, koji bi trebao biti imenovan za direktora Agencije za pasivni podbilans u FBiH čija se uspostava čeka mjesecima. Delić je inače trećeplasirani na listi kandidata za to mjesto, a na prvom mjestu je Dragan Kovačević, kadar HDZ BiH trenutno zaposlen u Ministarstvu finansija i trezora BiH. (Da cijela priča bude pikantnija, kuloari tvrde da je Pokrajčić, inače zaposlena u FERK-u, svom šefu Šimunoviću otvoreno rekla da se ne prijavljuje na konkurs jer su njoj iz HDZ-a poručili da se ona prijavi na konkurs jer oni nemaju namjeru podržati Šimunovića. Iza ovog slučaja se krije nastojanje HDZ BiH da Aluminiju obezbijedi povoljniju cijenu struje iz Elektroprivrede HZ HB.)

Uostalom, stranke ni ne kriju da se dogovoraju, pa poslije svakih izbora javnosti saopšte da su se dogovorili, a ponekad i da su  potpisali sporazum o raspodjeli funkcija. Nije tako daleko ni postizborna priča iz Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojoj se novoizabrana parlamentarna većina nije mogla dogovoriti oko raspodjele resora u vladi, pa su na brzinu izmijenili zakon o vladi i povećali broj ministara kako bi zadovoljili sve stranačke apetite.
Predsjednik Komisije za imenovanja u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ismet Osmanović iz SDA priznaje da ima trgovanja, ali i raznih vrsta lobiranja.

- Tačno je da se kod imenovanja kadrova stranke dogovaraju, pa može se reći i trguju, ali to uvijek ne mora biti loše jer se na taj način može dobiti kvalitetniji kadar. Trgovina, ako je možemo tako zvati, zaista najčešće ide na liniji vi podržite našeg kandidata, a mi ćemo vašeg, ali toga nije lišeno niti jedno političko društvo, niti jedna demokratija. Opasno je ako je to trgovanje rezultat porodičnih ili prijateljskih veza ili pak rezultat pritiska određenih lobija, ali je činjenica da bude pritisaka i iz OHR-a koji traži da neko bude ili ne bude imenovan, ali i iz udruženja novinara koji napišu pismo i kažu da neko ne može biti član upravnog ili nadzornog odbora - kaže Osmanović i napominje da svaka odluka Komisije odlazi na potvrđivanje parlamenta gdje je kroz glasanje zastupnika sačekuje volja političkih partija. Kaže da je za njega lično najteži proces imenovanja bilo imenovanje upravnog odbora RTV FBiH.

U ovu priču svakako pripada odbijanje predsjednice FBiH da imenuje dva člana Komisije za vrijednosne papire FBiH, ali i trakavicu oko imenovanja sada već troje sudija Ustavnog suda FBiH. Ovdje bi možda valjalo navesti i veliku sječu nadzornih i upravnih odbora iz 2007. godine od kojih su neke završile i konačnim pravosnažnim presudama protiv Vlade FBiH koja tada nije dobila ni pravo žalbe.

- Naš slučaj pokazuje da vladajuće stranke javna preduzeća i institucije u kojima vrše imenovanja shvataju kao plijen i ne daju mjesto pod suncem ni nauci ni struci ni konkursnoj proceduri – kaže Rasim Gačanović, tada smijenjeni član Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH koji je konačnu presudu dobio 31. decembra 2007. godine.

Strogo kontrolisane komisije

Sličan primjer je imenovanje direktora HT–a Mostar Stipe Prlića. Konkurs je završen, Prlić je bio jedini kandidat, Vlada FBiH je dala saglasnost za njegovo imenovanje, ali Nadzorni odbor to ne želi ni staviti na dnevni red. Iz HDZ-a BiH već dugo lobiraju protiv Prlićevog novog mandata, a prema dostupnim informacijama, HDZ BiH kontroliše tri člana NO među kojima je i Branko Kolobarić, inače kum Dragana Čovića (predsjednika HDZ-a BiH), a zamjenik glavnog revizora u Uredu za reviziju institucija FBiH koja revidira rad i ovog javnog preduzeća. (Kod Kolobarića se otvara i pitanje postojanja sukoba interesa, ali se prema aktuelnim zakonima sukob interesa u FBiH odnosi samo na izabrane dužnosnike.) Sada u Vladi FBiH postoje  nastojanja da se taj NO smijeni, što je gotovo nemoguće.

Ombudsmeni FBiH koji su prestali sa radom 28. februara ove godine, su bili zaduženi za praćenje provedbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. Oni su nebrojeno puta reagovali na propuste vlasti u ovim procesima, a samo 2009. godine 81 put, što je, kako su naveli u svom posljednjem godišnjem izvještaju, manje nego prošlih godina.

- Svaki put je ispoštovana zakonom predviđena procedura uspostave posebne komisije i raspisivanja konkursa, ali su u komisije očito birani ljudi koji će pogurati određene kadrove, pa bi nerijetko bili imenovani i deseti sa liste kandidata, bez vođenja računa o kvalitetu rada ili stručnosti. Pokazuje se da vlast želi imati uticaj na ljude u preduzećima i institucijama. Politika je zapravo svojim ponašanjem taj zakon stavila van snage i vidite da se sada donose novi zakoni kojim se pod kapu politike stavljaju revizori, Regulatorna agencija za komunikacije BiH, ombudsmeni, ustavni sudovi – kaže Vera Jovanović. Pojašnjava da uticaj političkih partija omogućava da se novac iz javnih preduzeća i institucija usmjerava za potrebe političkih partija ili zaslužnih pojedinaca.

- Mi smo dobivali anonimne prijave o tome da se novac raznim kanalima odliva u stranke, kroz razne manifestacije ili preko pojedinaca. Nismo to provjeravali jer su izvori bili anonimni, ali je mnogo čudnih primjera - kaže Vera Jovanović te podsjeća na primjere Josipa Tomića protiv kog su podnesene krivične prijave za nesavjesno poslovanje i vođenje Terminala FBiH u Pločama ili Harisa Bašića koji je godinama istovremeno obnašao više funkcija, a sada je protiv njega podnijeta krivična prijava za zloupotrebu položaja. 
Prema dostupnim informacijama, bivši ministar prostornog uređenja u Vladi FBiH Ramiz Mehmedagić je prvi na listi kandidata za Nadzorni odbor Agencije za pasivni podbilans u FBiH.

- Od vas prvi put čujem da sam prvi na listi, ali mene mnogo više brine odugovlačenje s uspostavom te Agencije. Inače, ako se političari budu pitali oko tih imenovanja, ja sigurno neću biti izabran jer ja nisam politički podoban, a ovdje se odavno biraju samo podobni i poslušni, oni na koje se može uticati. A ja ne spadam među te i to dokazujem već godinama - kaže Mehmedagić kom uskoro ističe mandat izvršnog direktora Elektroprenosa BiH gdje je također u toku rješavanjekadrovske nacionalno-stranačke križaljke.

Upućeni tvrde da ni odugovlačenje nije bezveze.
- Vršioca dužnosti direktora imenuju na tri mjeseca, pa ga ostave i do dvije godine, onda mu pred izbore potvrde puni mandat i kao izgube vlast – imaju svoje ljude – tvrdi jedan od naših sagovornika  i kao primjer navode Energoinvest ili Hidrogradnju gdje se imenovanje direktora čekalo i par godina.

SNSD trguje samo na državnom nivou

Dok na osnovu pisanja medija djeluje da je najviše ovakvih slučajeva u FBiH, u RS-u gotovo da nema problema sa imenovanjima jer tamo jedna stranka ima većinsku vlast i dogovara se sama sa sobom. Za one koji su zaboravili, ministri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su, da bi ostali u tamošnjoj vladi, morali istupiti iz stranaka u kojima su bili ranije ukoliko to nije bio SNSD.

- Pa u RS-u niko ne može postati ni domar u opštini ako nije član stranačkog tijela, ali zbog ukupnog stanja i stanja u medijima niko nema mogućnost da to problematizira - kaže Edin Ramić iz Vijeća naroda NS RS.
U prilog ovoj tvrdnji ide i nedavno objavljeno pisma koje je vrh SNSD-a uputio svojim opštinskim odborima tražeći da ocijene rad direktora koje je SNSD postavio u javnim preduzećima i ustanovama i utvrde koliko su aktivista i članova stranke oni zaposlili i kolika je prisutnost SNSD-ovih kadrova u odnosu na one iz drugih stranaka. Izvještaj predsjedniku stranke valja dostaviti tajno i u roku od 20 dana, a u pismu piše i da sjednica Izvršnog odbora SNSD-a treba biti zatvorena, te da informacija prije i poslije sjednice ne treba da idu izvan kruga aktivista.

Iako ne trguju u RS-u, najjača partija iz RS-a trguje na državnom nivou. Vjerovatno najupečatljiviji ili najdugotrajniji proces trgovine je imenovanje u trouglu ministar bezbjednosti/sigurnosti – direktor RAK-a BiH -  direktor Uprave za indirektno oporezivanje u BiH. Svi su se nadali da će imenovanjem Sadika Ahmetovića za ministra ovaj ciklus, u koji su se uključili i OHR i Evropska komisija, biti završen jer je aktuelnim direktorima i RAK-a BiH i UIO BiH mandat istekao prije više od godinu dana, ali ništa se nije desilo osim što su državne vlasti usvojile izmjene zakona prema kojima direktora RAK-a i glavnog revizora u BiH imenuje Vijeće ministara BiH.  (Istina, pričalo se da je Dodik tražio od Ahmetovića da podrži imanovanje Srbina na čelo UIO BiH i Hrvata na čelo RAK-a, ali i da je SNSD prihvatila Ahmetovićevo imenovanje da bi Bošnjaci prekinuli blokadu Vijeća naroda NS RS, ali je Ahmetović sve to demantovao, a i kasniji događaji.) Ova imenovanja su dodatno otežana zbog isteka mandata članovima Vijeća RAK-a BiH.

Podsjećanja radi, Vijeće RAK-a je nakon provedene procedure jednoglasno za direktora RAK-a BiH predložilo Kemala Huseinovića kao jedinog kandidata koji je zadovoljio kriterije. No, Vijeće ministara BiH je u septembru 2007. godine odbilo ovaj prijedlog čime je prekršilo i Zakon o komunikacijama u BiH, a kako je u aprilu prošle godine Vijeću RAK-a istekao mandat, sada predsjedavajući VM BiH (čitaj SNSD) insistira na imenovanju novog Vijeća RAK-a koje bi ponovilo proceduru izbora direktora.

Za Vijeće RAK-a je proveden konkurs, ali nekim strankama iz parlamentarne većine ne odgovaraju izabrani pojedinci (nekom ne odgovara Svetlana Cenić zbog nestranačke pripadnosti, a nekom Slobodan Bošković kog izbjeglice iz Banjaluke optužuju za bliske saradnju sa Radovanom Karadžićem), pa je opet sve na čekanju. (Pojašnjena radi, sedam članova Vijeća RAK-a bira Parlament sa liste sa 14 kandidata koje kroz konkursnu proceduru bira aktuelno Vijeće RAK-a.) Iza ovog procesa navodno se krije nastojanje HDZ BiH da dobije svog čovjeka na čelu RAK-a BiH čime žele pokušati olakšati uspostavu kanala na hrvatskom jeziku u okviru Sistema za javno emitovanje u BiH, a SNSD pravi prostor za podršku za imenovanje Zorana Tegeltije na mjesto direktora UIO BiH. Tegeltija na konkursu za direktora jeste bio prvoplasirani, ali je raniji međustranački dogovor definisao da Bošnjaci imaju mjesto prvog čovjeka UIO BiH. Zbog svega pobrojanog proces je na čekanju, ako ga aktuelne vlasti ne presjeku spornim izmjenama Zakona o  ministarstvima i drugim organima uprave kojim su i RAK BiH i Ured za reviziju BiH proglašeni organom uprave, a ne samostalnom agencijama.

Novinari čudotvorci

Očit primjer trgovanja na državnom nivou je i imenovanja na šest pozicija u policijske agencije: zamjenik direktora SIPA-e, direktor i zamjenik direktora Granične policija BiH i direktor i dva zamjenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Iako je na konkurs prijavljeno 13 ljudi i iako do zaključenja ovog teksta nisu obavljeni intervjui sa kandidatima, već se na osnovu dogovora političkih partija o nacionalnoj raspodjeli ovih pozicija  špekulira i sa imenima pojedinaca koji će biti imenovani na određene pozicije.
Situacija je u kantonima i opštinama vjerovanto i gora, ali je teško doći do podataka.

- Mi imamo jako veliki broj prijava koje se odnose na kršenje Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima i to na svim nivoima vlasti, u entitetima i u državi. Možda je najgora situacija u školama i zdravstvenim institucijama, a najviše prijava se odnosi na diskriminaciju na nacionalnoj osnovi, ali je u cjelini mnogo prijava po ovom osnovu – kaže Jasna Džumhur, ombudsmen BiH.

Da li zbog prikrivanja tragova ili nastojanja da sustigne propušteno, Vlada FBiH je nedavno samo na jednoj sjednici izvršila više od 50 imenovanja, među kojima ima i nekih koji bi mogli biti u sukobui interesa ili u najmanju ruku ocijenjeni kao nestručni. Tako su bivši ombudsmen Mariofil Ljubić i novinar Adis Deljković postali članovi Nadzornog odbora BH Gasa,   novinar Zehrudin Isaković član UO Fonda za zaštitu okoliša u FBiH, novinar Emir Felić, član NO Hidrogradnje... 

Igre oko Ustavnog suda FBiH

Sada već bivši ombudsmen FBiH Vera Jovanović je i sama osjetila posljedice trgovanja. Ona je, naime, kandidat za sudiju Ustavnog suda FBiH iz reda srpskog naroda, ali nakon prošle konkursne procedure nije imenovana jer je bila u paketu sa kandidatom kog je preferirala HDZ BiH, ali nije prihvatalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.

- Ne bih ja to dovodila u istu ravan sa drugim imenovanjima jer, iako i ta imenovanja potvrđuje predsjednica FBiH, VSTV BiH nastoji sve vratiti u profesionalne okvire, ali sada zaista ne znam u kojoj fazi je cijeli proces jer je konkurs objavljen u maju, a intervjui obavljeni u oktobru prošle godine – kaže Jovanović.

Zakon ne traži obrazloženje

U Agenciji za državnu službu BiH pojašnjavaju da oni provode konkursnu proceduru za državne službenike, ali da organ ili institucija mogu imenovati bilo koga sa liste uspješnih kandidata i ne moraju obrazložiti zašto nisu izabrali prvoplasiranog.

- Sam zakon kaže da je, zbog potrebe da budu zadovoljena nacionalna i regionalna zastupljenost, moguće odabrati bilo koga sa liste uspješnih kandidata – pojašnjava direktor Agencije Neven Akšamija i napominje da je kroz proceduru prošlo više hiljada kandidata, da žalbi na sam izbor i procedure, ali i odbacivanje prijava  ima, ali da do sada nije bilo sudskih presuda na štetu Agencije.

Zakon prekršen 38 puta

U Agenciji za državnu službu u FBiH kažu da je u posljednje tri godine Zakon o državnoj službi prekršen 38 puta i smatraju da je najveća odgovornost na Odboru za žalbe.

- Prema zakonu o državnoj službi se bira prvoplasirani sa liste uspješnih kandidata, osim u izuzuzetnim slučajevima kada je potrebno obezbijediti nacionalnu ili regionalnu zastupljenost, No kako Zakon tu nije precizan, nerijetko bude imanovan neko ko nije prvoplasirani, a dolazi iz istog naroda kao i prvoplasirani, pa smo mi to precizirali podzakonskim aktima, ali Odbor za žalbe ignoriše taj akt i strogo čita samo Zakon, pa ne smatra prekršajem ako bude imanovan i trećeplasirani sa liste koji je iste nacionalnosti kao i onaj prvoplasirani,  što mi smatramo kršenjem zakona – kaže Enver Išerić, direktor Agencije.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju