Tanja Fajon, slovenačka SDP-ovka, zastupnica u Evropskom parlamentu i izvjestiteljica za zapadni Balkan
Vizna liberalizacija možda pričeka oktobarske izbore
Za približavanje evropskim integracijama je da zemlja radi kao jedna, da nema podjela i da ima jasno političko vođstvo jer BiH samo kao jedinstvena zemlja ima evropsku perspektivu
Razgovarala: Rubina Čengić
Koliko pratite trenutnu situaciju u BiH i da li je ocjenjujete lošijom nego ljetos?
- Pratimo koliko je moguće. Kao izvjestilac za viznu liberalizaciju posmatram i očekujem da BiH ispuni sve uslove i zbog toga pratim. Prema informacijama koje imam, znam da je BiH mnogo učinila na ispunjavanju uslova za viznu liberalizaciju i očekujem da će eksperti koji u februaru dolaze kod vas dati pozitivne ocjene.
Šef delegacije Evropske komisije u BiH Dimitri Korkulas je nedavno izjavio da BiH jeste ispunila uslove, ali da su ostali neki tehnički detalji. Da li očekujete da će EU insistirati na svakom detalju?
- Teško mi je govoriti u ime Evropske komisije. Mislim da je BiH u principu ispunila bitne uslove zbog kojih bi EK trebala brzo, što je moguće brže, dati pozitivan izvještaj za viznu liberalizaciji. BiH je trebala davno biti stavljena na bijelu šengen listu i dobiti pozitivan izvještaj i ja očekujem da će EK uraditi već sada u martu. To jeste uvijek na kraju politička odluka, ali ja se nadam da će EU imati dovoljno političke snage da upali zeleno svjetlo za viznu liberalizaciju i za BiH i za Albaniju.
Da li je moguće da EU sa odlukom o viznoj liberalizaciji za BiH ipak sačeka rezultate oktobarskih izbora u BiH?
- Sve je moguće. Teško je sada ocjenjivati šta će uraditi EK. Znate da u februaru Evropski parlament potvrđuje novu EK i onda će biti jasnije u kom pravcu idemo. Ja sam, recimo, nedavno razgovarala sa Cecilijom Malstrom, novom komesarkom koja će pratiti viznu liberalizaciju, i na moje pitanje kada će EK objaviti prijedlog za viznu liberalizaciju za BiH, ona nije dala konkretan datum, a na pitanje hoće li uraditi isto kao sa Srbijom i Crnom Gorom koje u junu i julu prošle godine, kada su dobile viznu liberalizaciju, nisu ispunjavale sve uslove, i da li će i BiH u martu dati pozitivan izvještaj i prijedlog za viznu liberaliazciju, ona opet nije dala konkretan odgovor. U svakom slučaju, najbolji argument koji BiH i njeni političari uvijek mogu dati jeste da ispune sve uslove.
BiH je nedavno dobila presudu Suda u Strazburu prema kojoj u narednih par mjeseci mora obezbijediti aktivno biračko pravo i za predstavnike manjina. Da li bi eventualna neprovedba te presude mogla odgoditi odluku EU o bezviznom režimu?
- Na strani političara u BiH je da udruže sile i u budućnosti urade sve za viznu liberalizaciju. Ono što je bitno za približavanje evropskim integracijama je da zemlja radi kao jedna, da nema podjela i da ima jasno političko vođstvo jer BiH samo kao jedinstvena zemlja ima evropsku perspektivu.
Ali da li neke nove obaveze koje proizilaze iz međunarodnih standarda koje BiH treba zadovoljiti, poput aktivnog izbornog prava za manjine, mogu uticati na odluku o viznoj liberalizaciji?
- Ne bi smjele uticati. Ne bi trebalo. Uslovi za viznu liberalizaciju su jasni, to je više od 100 različitih uslova vezanih za bezbjednost granica i dokumenata i nema sada postavljanja novih uslova. To ne bi bilo odgovorno ni prema BiH ni od evropske zajednice.
Ima li možda sada nekih novih pisama protiv BiH, kao ona koja su ljetos dolazila od srbijanskiih diplomata?
- Ne. Nema novih aktivnosti te vrste, posebno ne sada oko Nove godine i imenovanja nove Evropske komisije. Barem do mene nije došlo. Sada su Makedonija, Srbija i Crna Gora već u tom krugu vizne liberalizacije. To što se dešavalo prošle godine, a o čemu vi govorite, nije bilo pozitivan korak srbijanskih diplomata u Briselu. Moj osjećaj sada je da možda postoji negativna energija prema Albaniji, više nego prema BiH.
Možete li Vi procijeniti koliko zastupnika u Evropskom parlamentu razumiju situaciju u BiH ili koliko njih je naklonjeno Bosni i Hercegovini?
- Ako govorimo o naklonjenosti, BiH ima veliki značaj, mnogo se priča o njoj i svi znaju da je za cijeli region bitno da je BiH stabilna i to znači da ima naklonost. Drugo je pitanje koliko ljudi stvarno poznaje situaciju u BiH i koliko ih je razumije. Mislim da je za budućnost BiH bitno razumjeti cijelu situaciju i da evropska zajednica ima kreativniji pristup. Možda zemlje kao Slovenija imaju drugačiji pristup jer bolje poznaju regiju, razumiju mentalitet i znaju šta se stvarno dešava u BiH, da imate tri nacionalne grupe i da ima mnogo problema, da je to jako osjetljivo područje čija je stabilnost bitna za stabilnost cijelog zapadnog Balkana i Evrope. Mi smo naklonjeni BiH i tražimo razumijevanje i konkretnu pomoć. Ali, s druge strane, to koliko izaslanici u Evropskom parlamentu stvarno znaju o situaciji u BiH je drugo pitanje.
Otkud kod slovenačkih zastupnika tako snažan angažman za BiH, posebno Vaš i Jelka Kacina?
- Pa BiH nije daleko od Slovenije, zajedno živimo i to je zajednički interes jer vi ste naše susjedstvo, a svi želimo stabilnost i mir u regionu. Za mene i moju generaciju je teško zamisliti da ljudi iz BiH ne mogu slobodno putovati. Teško je zamisliti evropsku perspektivu za zemlje kojoj je EU neka apstrakcija. Za nas ste još važniji jer ste naše susjedstvo i imamo prijateljske i rodbinske kontakte među ljudima i političku i ekonomsku saradnju.
Prema dostupnim podacima, u Sloveniju je samo 2008. godine uselilo više od 13.000 ljudi iz BiH. Da li je to možda razlog za Vaš ozbiljni angažman?
- U kontekstu priče o liberalizacije, ne bi trebalo značiti da će se taj broj povećati i mislim da to nema direktne veze. Mi želimo da otvorimo granice koje su paradoksalno zatvorene za BiH već 20 godina. Ja nemam bojazni da će ljudi iz BiH masivno emigrirati iz BiH ili u Sloveniju jer oni koji su to željeli uraditi su to već uradili.
Kakvi su uopšte u Sloveniji uslovi za doseljenike, za sticanje radne dozvole ili državljanstva?
- Nije lako. Mislim da je slično kao u drugim zemljma i mislim da sada Slovenija možda i nije najinteresantnija zemlja u EU za vaše građane. S druge strane, mnogo je prijateljskih i rodbinskih veza ljudi iz BiH i Slovenije, mnogo je onih koji su u Sloveniji ostvarili neki status, ali ja ne vjerujem da bi sa viznom liberalizacijom mnogo ljudi doselilo u Sloveniju.
Imate li Vi lično prijatelja u BiH i kakav je Vaš utisak o nama?
- Imam mnogo prijatelja, a od kada sam prihvatila poziciju izvjestitelja mnogo više razmišljam o BiH. Mnogo mi se sviđa vaša zemlja i žao mi je što nema više jedinstvene politike i jasnog vođstva cijele zemlje. Sarajevo je lijep grad sa mnogo stila i ponekad mislim da vam nedostaje političara sa stilom koji bi željeli raditi zajedno i za sve građane. Žao mi je da vidim da mladi ljudi nemaju mogućnost da putuju, da su u školi odvojeni po nacionalnostima, da ljudi možda ne putuju čak ni iz Sarajevu u Banjaluku ili iz Banjaluke u Sarajevo. Žao mi je da je situacija takva jer želim da mladi imaju drugu perspektivu, da nemaju breme koje naši stari imaju iz tih nedavnih ratova i da ostvare bolju mogućnost za sebe. Zato je bitno da otvorimo granice.
Da li je socijaldemokratija rješenje za BiH?
- Socijaldemokrati brinu za socijalna pravu građana, za jednake mogućnosti za sve, iste mogućnosti za muškarce, žene, za mlade i nije bitno šta ja mislim da je budućnost za BiH, ali je jasno da BiH treba jasno liderstvo i dogovor poilitičara i da što prije stabilizira svoju unutrašnju politiku i stane na svoje noge.
Kako vidite ideju razdvajanje OHR-a i predstavnika EU u BiH? To je ideja o kojoj se u EU u posljednje vrijeme govori.
- Mogu reći samo da OHR treba biti zatvoren tek onda kada svi ciljevi i uslovi budu ispunjeni, ali i da već sada treba značajno jačati ulogu Evropske zajednice i uključiti BiH u saradnju i sa evropskom zajednicom i SAD-om, ali i sa Rusijom, Srbijom, Hrvatskom... sa susjednim zemljama, da dobije konkretnu pomoć u procesu približavanja i evropskim i euroatlanskim integracijma. Bilo bi bitno da BiH u aprilu dobije MAP za NATO.
Ima još nekoliko aktuelnih političkih pitanja ili debata u BiH. Intenzivna je debata o zatvaranju kandidatskih lista i podizanju cenzusa za ulazak u parlament. Kakve bi to moglo imati posljedice po demokratiju u BiH?
- To teško mogu komentirati jer nemam dovoljno informacija o tome šta znače ti unutrašnji procesi i ne bih ih željela komentirati.
Vlada RS priprema zakon o referendumu?
- U Briselu se to smatra jednim negativnim trendom i to, kao i negativna nacionalistička retorika, nikome ne koristi.
Politika i mediji moraju biti razdvojeni
U Evropskom parlamentu ste nedavno osnovali grupu za zaštitu sloboda medija. Da li je to bilo neophodno s obzirom na stanje ili je tek preventiva?
- Pa ja bih rekla da je to bilo neophodno, ali i da je preventiva jer situacija je gora nego što mislimo. Najgore je u istočnim zemljama, Bugarskoj i Rumuniji, ako gledamo samo zapadni Balkan. Želja nam je da se kroz tu grupu, u koju su ušli svi bivši novinari iz svih političkih grupa, vodi debata o slobodi medija i digitalizaciji, ali i o dijalogu između država i evropske politike.
Često, kada govorite o BiH, govorite i o ovdašnjim medijima. Kakva su vaša opažanja? Evo sada se u jednom javnoj servisu desila neobrazložena smjena glavne urednice informativnog programa...
- Medije pratim više ili manje i kritički i ono što je važno jeste da javnost ima pravo da zna sve informacije, da ima pristup jer samo tako je moguće da imamo demokratičnu državu.
Da li je za Vas prihvatljivo da vlasnik novina i televizije bude i osnivač ili predsjednik političke partije?
- Ništa takvo nije prihvatljivo jer kada se politika i novinarstvo miješaju informacije prestaju biti relevantne i ja bih se uvijek zalagala, i mislim da je to bitno, da su politika i mediji odvojeni i da mediji imaju svoju slobodu da izvještavaju javnost kako žele.
Da li je prihvatljivo da javna televizija pokrene digitalizaciju bez odobrenja nadležne regulatorne agencije.
- To je isti problem. Uvijek treba postojati neki jasan nadzor.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
