Prostorni plan Federacije BiH
Do uređenog teritorija po evropskom receptu
Cilj izrade planskih dokumenta je povećati kvalitet življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Federacije BiH, unaprijediti učinkovitost privrednog razvoja i prilagoditi ga tržišnim uslovima
Izrada Prostornog plana Federacije BiH jedan je od prioritetnih zadataka zakonodavne i izvršne vlasti u ovom bh. entitetu, bez kojeg je bespredmetno usvajati bilo kakve druge razvojne planove. Trenutne aktivnosti koje se odvijaju u ovom pravcu, uprkos problemima koji se pojavljuju, najavljuju da će FBiH uskoro dobiti kvalitetan i realan prostorni plan.
Usklađivanje ciljeva
U vremenu u kojem BiH mora napraviti značajan iskorak na putu ka evropskim integracijama, izuzetno bitan segment je planiranje i korištenje zemljišta.
Obzirom na Ustavom BiH definisanu entitetsku nadležnost za planiranje i korištenje zemljišta, neophodno je obezbijediti izradu planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije BiH. Planiranje i korištenje prostora na nivou Federacije BiH definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH. Shodno odredbama koje se odnose na pripremu, izradu i implementaciju planskih dokumenata, te dobrim dijelom prevaziđenih rješenja koja nudi Prostorni plan RBiH za period 1981.-2000., a koji je na snazi do donošenja Prostornog plana Federacije BiH, u planiranju je neophodno poći od Vodećih principa za održivi razvoj Evropskog kontinenta, usvojenih od strane Evropske konferencije ministara nadležne za regionalno planiranje. Njihov cilj je teritorijalno usklađivanje privrednih i društvenih ciljeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, a što doprinosi dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija Vodećih principa iziskuje neposrednu povezanost i usklađenosti sektorskih politika i politike prostornog uređenja.
Pojedini neusklađeni propisi i neusklađena provedba zakona i podzakonskih akata, često i neusklađeno djelovanje resornih ministarstava, zadire u problematiku prostornog uređenja sa nepoželjnim efektima u prostoru. Sa gledišta prostornog uređenja, veoma važno je usklađivanje zakonskonodavstva i djelovanja resornih ministarstava, a prvenstveno se može izdvojiti potreba usaglašavanja u segmentu poljoprivrede, šumarstva, voda, energetike, razvoja i uptrebe mineralnih sirovina, infrastrukturnih sistema, turizma, zaštite okoliša, prirodnog i kulturnog naslijeđa.
Stoga, obzirom na nadležnost, uloga Federalnog ministarstva prostornog uređenja u procesu usklađivanja propisa jednako je bitna kao i uloga u izradi planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije BiH.
Cilj izrade planskih dokumenta je povećati kvalitet življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Federacije BiH, unaprijediti učinkovitost privrednog razvoja i prilagoditi ga tržišnim uslovima. Prostornim planom Federacije BiH neophodno je utvrditi strategiju prostornog uređenja, odnosno usmjeriti prostorni razvitak i dugoročno određenje uređenja, korištenja i zaštite prostora, polazeći od činjenice da je prostor ograničen resurs. Neophodno je preispitati dosadašnju koncepciju Prostornog plana RBiH za period 1981.-2000., te na osnovu novoutvrđenih strateških ciljeva i novih stremljenja, predložiti novu orijentaciju dugoročnog prostornog razvoja sa posebnim osvrtom na područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH.
Racionalno korištenje i namjena prostora mora biti usmjereno na planiranje, odnosno određivanje prostora za izgradnju, na način da se ne smanjuje šumsko i kvalitetno poljoprivredno zemljište, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda ( podzemnih i nadzemnih ), poveća zaštita izrazitih vrijednosti – prirodno i kulturno naslijeđe i upravljanje istim - na način da se obezbijedi održivi razvoj.
Prostor čini zemljište, pejsaž i sve ono što je iznad ili ispod zemljine površine i djeljiv je između više korisnika.
Studija ranjivosti prostora
Osnovni cilj planiranja je obezbijediti uređenje prostora bazirano na rješenjima koja omogućuju sistem naselja, razvoj društvenih djelatnosti, energetski razvoj, privredni razvoj, vrednovanje prirodnog i kulturnog naslijeđa i njegovu zaštitu i upravljanje, čime se postiže izbalansiranost među korisnicima prostora.
Izradom Prostornog plana Federacije BiH, uz međusobno usaglašavanje entitetskih prostornih planova (PP FBiH i PP RS) stvaraju se pretpostavke za uključenje države BiH u evropske razvojne sisteme.
Kada je u pitanju novi Prostorni plan Federacije BiH do sada je urađeno dosta posla.
Parlament Federacije BiH donio je Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Federacije BiH, a u skladu sa istom, a u okviru svoje nadležnosti, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, u svojstvu Nosioca pripreme plana, izabralo je Nosioca izrade plana – Konzorcij, Urbanistički zavod BiH Sarajevo (lider Konzorcija ), IPSA Institut Sarajevo i Eco Plan Mostar.
U postupku pripreme i izrade Prostornog plana Federacije BiH treba proći kroz dvije faze – prva je priprema i izrada Prostorne osnove, a druga izrada Prednacrta, Nacrta i Prijedloga Prostornog plana.
Trenutno su u toku aktivnosti na izradi Prostorne osnove, što znači da se vrši snimanje postojećeg stanja i problema u prostoru i uređenju prostora, njegova analiza i ocjena mogućnosti daljeg razvoja, da se utvrđuju opći i posebni ciljevi prostornog razvoja.
Pored toga, treba izraditi osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno utvrditi smjernice planiranog prostornog razvoja, koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja, temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske unije i slično.
Takođe, izrađena je i studija ranjivosti prostora.
Snimanju postojećeg stanja je prethodio fotogrametrijski snimak, odnosno izrada ortofoto Federacije BiH, na osnovu kojeg se vrši ažuriranje karata i analiza postojećeg stanja u prostoru. Urađena Studija ranjivosti prostora sadrži vrijednosnu analizu uticaja posebnih djelatnosti na okoliš, posebno na prirodu i čovjekovu okolinu, kulturno-historijsku baštinu i prirodne resurse, zatim na pejzaž, posebno sa aspekta njegove prepoznatljivosti i na regionalnii urbani razvoj.
Plan se radi u GIS-u (geografsko-informacijskom sistemu), što omogućava jednostavan i sveobuhvatan pristup svim podacima u bazi prostornih podataka (kako podacima koji se koriste kod izrade plana, tako i generisanim informacijama na osnovu kojih su izrađene analitičke i sintezne karte, nakon izrade plana.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
