Bh. izdavaštvo

S PDV-om oko vrata nema napretka

Izdavaštvo u Bosni i Hercegovini već odavno se susreće sa velikim problemima. PDV na knjige je najviši u regionu, kontrole uvoza skoro da i nema, kao ni poticaja, pa se na brojnim domaćim sajmovima i salonima prodaju uglavnom  izdanja iz susjednih zemalja, posebno Srbije

Piše: Berina Pekmezović

- Mi i imamo jednog smrtnog neprijatelja i prijetnju - PDV, koji na kraju može rezultirati gašenjem jedne nježne proizvodne branše – izdavaštva! –prognozira Damir Uzunović, književnik i suvlasnik izdavačke kuće Buybook. Naime, Bosna i Hercegovina se može pohvaliti najvišom stopom PDV-a na knjige i izdavaštvo u regionu, koja iznosi 17 posto. U Srbiji i Crnoj Gori on iznosi osam posto, dok je u Hrvatskoj ta porezna stopa nulta.

Borba za goli opstanak

Uzunović kaže da sve nacije i države u tranziciji, pogotove one koje su tek stekle samostalnost i nezavisnost, uživaju u porastu naslova koje objavljuju, zahvaljujući fondovima i institucijama koje se formiraju kao pomoć izdavačima. Kao primjer navodi Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Skoplje i Podgoricu. - Mi kao jedina nenacionalna država u regionu moramo trpiti i patiti zbog toga što nismo konstituirani kao nacionalna kultura i književnost, već smo sve to iz tri dijela. Kad je već tako, svako vuče na svoju stranu i zbog toga ne možemo imati dobru poziciju – kaže Uzunović. Dodaje da nema smisla da se izdavači svađaju, ali i da trenutno ne mogu konstruktivno da se bore protiv države koja je uvela PDV na knjige.

- Knjige nisu roba široke potrošnje kao što su hljeb, mlijeko i sl. i lako je napraviti kalkulaciju – zaključio je. Kaže da se u posljednje četiri godine, otkad je uveden PDV, izdavači bore za goli opstanak. U ovakvoj situaciji nemoguće je napraviti cijenu knjige kojom će svi biti zadovoljni, jer i štamparije povećavaju svoje cijene, a ostali troškovi proizvodnje, koji uključuju plaćanje urednika, lektora, korektora, prevodioca, grafičara i dizajnera, također održavaju visok nivo, čak idu i na više.

- Izdavači iz Hrvatske, kojima je PDV nakon 18 mjeseci oboren, iz svog iskustva su nam rekli da ćemo svi propasti! - rekao je Uzunović.
Ukoliko ova stopa PDV-a ostane, šanse da bh. izdavaštvo opstane su skoro nikakve. Opstati može jedino ono komercijalno. - Ako imate isključivo komercijalno izdavaštvo, onda nemate domaću proizvodnju, domaće autore, baštinu, kulturno naslijeđe, nemate ništa! - naglasio je Uzunović i dodao da bi ostalo samo komercijalno izdavaštvo koje će objavljivati Noru Roberts, Dena Browna i ponekog kapitalca, poput Pamuka ili Huseinija. Ako se izdaju samo komercijalne knjige, kaže, onda se više ne može govoriti o izdavaštvu jedne zemlje.

Njegovu sumornu ocjenu svojom prognozom nadopunjuje Tajib Šahinpašić, generalni ditektor TKD Šahinpašić:
- Ova godina će sigurno biti složenija nego prošla. Ekonomska kriza i PDV su smanjili tržišni potencijal. Zahvaljujući ovim problemima smanjio se broj ljudi koji kupuju knjige. Taj mali procenat ljudi sada racionalnije kupuje i to obično na sajmovima knjiga.

Srbijanska izdanja

Kada je prodaja u pitanju, kod nas najbolje idu knjige iz Srbije, posebno na  salonima i sajmovima knjige (postoje procjene da su izdavači ili preprodavci iz Srbije sa brojnih bh. sajmova znali odvući i pet miliona KM godišnje, uglavnom u kešu). Šahinpašić tvrdi da se tamo opredjeljuju za štampanje sa manjim tehničkim zahtjevima, pa je onda i produkcija jeftinija. - Svi bh. izdavači tehnički puno kvalitetnije štampaju knjige nego što to rade kolege iz Srbije. Kada sve to podijelite na tiraže koji su u BiH u prosjeku 1.000, a u Srbiji 5.000, onda je jasno da srbijanska knjiga mora biti jeftinija – rekao je Šahinpašić i dodao: - Ali, zbog toga srpske knjige mogu doživjeti samo jedno ili dva čitanja, i onda se raspadnu.
Suvlasnik Buybooka smatra da su u Srbiji uslovi za proizvodnju daleko bolji i da je cijena rada dvostruko manja nego u BiH, a tu je i PDV od samo osam posto.

- Njihovi lektori, korektori i urednici su do tri puta jeftiniji - rekao je Uzunović i složio se sa Šahinpašićem da je kvalitet srbijanskih knjiga lošiji. Obojica smatraju da se trenutno ne može učiniti mnogo protiv konkurencije. Srbijanskim izdavačima je bh. tržište uvijek bilo važno i predstavljalo je zlatni rudnik.

- Bilo je godina kada su knjige u BiH ulazile bez ikakvih papira, nelegalnim carinskim putevima, čamcima, kamionima punim cigle itd. Nikad se nisu udostojili da prezentuju svoje knjige i kao izdavači dođu ovdje. Njihove knjige uglavnom su dolazile i još uvijek dolaze preko book dilera, nakupaca i prekupaca, koji imaju registrovane firme u BiH. Na taj način rade nelegalno i konkurencija su čak i izdavačima iz Srbije –  kaže Uzunović.

Šahinpašić uz sve ovo navodi i cijene prijevoda, koji su u Srbiji zbog velike ponude prevodilaca znatno niže nego u BiH. Cijene autorskih prava su iste u obje zemlje. Kaže da se izdavači iz BiH, Hrvatske i Srbije trude da koliko-toliko održe balans pri objavljivanju naslova. - Osim par mega hitova, koji se objavljuju na sva tri jezika, za ove ostale knjige se trudimo da imamo jednog izdavača u sve tri zemlje – kaže Šahimpašić.

Hrvati domaći u Srbiji

Međutim, sa Uzunovićem i Šahinpašićem, kada su troškovi izdavača u pitanju, ne slaže se Snežana Bisenović iz  Stylos Arta  iz Beograda.
 - Što se tiče cena štampe, ne bih se složila da je kod nas niska. Naprotiv, to je jedna od stavki koja u procesu pravljenja knjige ima najveći udeo – kaže Snežana. S obzirom da se i sama bavi prevodilaštvom, naglasila je da dobar prevodilac ili lektor nemaju cijenu.
- Ako uopšte hoćemo da knjiga ugleda svetlost dana, onda moramo da uskladimo želje i mogućnosti i napravimo kompromis kako bi obe strane bile zadovoljne – dodala je.
Nenad Šaponja, vlasnik i urednik Agore iz Beograda, svjestan da su knjige koje se proizvode u Hrvatskoj i djelimično u BiH skuplje nego u Srbiji, te da su cijene u Srbiji nerealno niske.

 – Ja, kao izdavač, generalno gledam da budu skuplje. Pošto je situacija takva i niska je kupovna moć stanovništva, onda morate da pravite najnižu moguću cenu, a ponekad i da se odreknete dela zarade da bi knjiga bila dostupna čitaocu – kaže.
Izdavačka kuća Agora je mnogo puta pozivana da učestvuje na bh. sajmovima knjige. Međutim, prema riječima Nenada Šaponje, njima se to nikako ne isplati.

- Troškovi su nam jako veliki i ne znam ko tu može da učestvuje! Jedino neke jako velike kuće koje imaju komercijalna izdanja – kaže Šaponja i dodaje: - Sam dolazak na sajam mnogo više košta nego što se zaradi. Izdavač sam ne može da se bori sa tim barijerama, i mislim da bi najbolje rješenje bilo kada bi postojali regionalni distributeri za knjige. Mi nemamo distributere ni na nivou Srbije, a kamoli za region. Za izdavače bi bilo puno lakše kada bi imali posrednika pri regionalnoj prodaji .
Danas se, pored drugih teškoća, na izvoz većih količine knjiga, plaćaju i vrlo visoke takse. To je, valjda, jedan od načina da se spriječi komunikacija i protok ideja između zemalja bivše Jugoslavije. Šaponja misli da bi taj problem trebale riješiti vladajuće elite.
- Nekoliko hrvatskih izdavača se dosetilo i osnovalo svoja preduzeća u Srbiji i Beogradu, pa sada ovdje funkcionišu kao domaći izdavači – kaže vlasnik Agore.
Po njemu, Srbija i BiH su male i siromašne zemlje te je nemoguće odštampati sve što je potrebno i aktuelno. - Velika je šteta što ne možemo da nabavimo kvalitetne knjige iz regiona. Oni jako uporni izdavači uspevaju da prebace knjige prego granica, što bi ustvari trebalo biti normalno – rekao je.

Broj naslova nepoznat 

Bez obzira na tvrdnje da je tržište knjiga u krizi, izdavaštvo u Srbiji u posljednjih deset godina ne posustaje. Prema podacima Narodne biblioteke Srbije, godišnje se objavi oko 15 000 novih naslova.
- Naravno, kvantitet nikako ne podrazumeva i kvalitet objavljenih knjiga, ali svakako ostavlja više prostora za upoređivanje, vrednovanje i zdravu konkurenciju – rekla je Snežana Bisenović. Kaže da je najbitnije to da je odnos između djela prevođene i domaće književnosti sada gotovo izjednačen, kao i to što je publika sve više u prilici da čita djela pisaca iz zemalja u regionu, a tu prvenstveno misli na zemlje bivše Jugoslavije.
- Mene lično posebno raduje što u beogradskim knjižarama neko vreme uspevam da pronađem dela Mirka Kovača, Dubravke Ugrešić, Jergovića, Dežulovića i Bazdulja – zadovoljna je Snežana.

Šahinpašić kaže da u BiH niko nema potpuno tačnu statistiku koliko je novih naslova i knjiga u prošloj godini objavljeno. Razlog tome je to što sve knjige koje se prijavljuju Narodnoj i Univerzitetskoj biblioteci uvijek i ne objavljuju. Napominje i to da je u odnosu na prethodne godine, prošlogodišnja produkcija bila među najboljim.
 - Prošle godine su izdavači objavili puno vrednijih svjetski relevantnih novih dijela. Mislim da ih je bilo oko 500 novih naslova i knjiga – rekao je Šahinpašić.

Idealan račun - trećina izdavaču

Po nekim svjetskim standardima, trećinu cijene čine troškovi proizvodnje knjige, jedna trećina odlazi izdavaču, a trećina ide na ime knjižarskog rabata. Iz dijela koji odlazi izdavaču plaćaju se: porezi, dividende nosiocima autorskih prava, kao i operativni troškovi funkcionisanja izdavačke kuće. Ono što preostane u Stylos Artu ulažu u nove knjige. - Često se dešava da ta idealna trećina realno bude daleko manja. Zato se dešava da su zarad održivosti posla, izdavači često prinuđeni da balansiraju na tankoj žici između kulturne misije i isplativosti – rekla je Snežana Bisenović.
Uzunović kaže da su izdanja Buybooka veoma dobro primljena na veliki tržištima Hrvatske i Srbije.

- U Hrvatskoj još i više, jer su naša izdanja tamo vrlo popularna. Dosta su jeftinija od zagrebačkih, a i dalje su dovoljno kvalitetna da mogu da konkuriraju hrvatskim izdanjima – pojasnio je. Kaže da zna da publika za knjigu uvijek postoji. Bitno je izboriti dobro mjesto na tržišu, a to u BiH znači boriti se upravo sa konkurencijom koju predstavlja veliki broj izdanja iz Srbije. – Borimo se tako što i mi dobivamo prava za te knjige i objavljujemo ih na domaćim jezicima – rekao je.

Planovi za 2010. godinu

Oxfordski rječnik i Herta Miler

Uzunović kaže da su prije dvije godine prodavali 100 posto više knjiga nego sada. I pored takve sitacije, izdavači u BiH se i dalje bore za tržište.
Kapacitet TKD Šahinpašić, sa postojećim kadrom, je stotinjak knjiga u koje uključuju cijelu produkciju, od slikovnica do rječnika. - Za ovu godinu se kapitalno po prvi put u BiH objavljuje Englesko-bosanski Oxfordski rječnik. To planiramo objaviti za sajam knjiga. Objavljujemo jednu izvanrednu enciklopediju islamske umjetnosti u koprodukciji sa italijanskom izdavačkomm kućom Mondadori Arte – iznio je Šahinpašić planove njegove izdavačke kuće.

U Buybooku su u ovoj godini planirali izdati između 50 i 60 novih naslova, tj. po jedan naslov sedmično. Među njima neće biti brošura, slikovnica i usputnih knjiga. To su vrlo profilirani naslovi. - Naprimjer, knjiga nobelovke Herte Miller. Znamo sigurno da se ona neće puno čitati i prodavati, ali ne mora svaka dobra knjiga biti i komercijalna knjiga. Već unaprijed znamo da ćemo biti na laganom gubitku zbog izdavanja takvih knjiga, ali naš izdavački profil je takav da želi i hoće da objavljuje takve naslove – kaže Damir. Najviše se ponose bibliotekom  Kolonija, djelima iz Indije, Pakistana, Afrike, Latinske Amerike. To smatraju veoma bitnim otkrićima i novim trendovima u svjetskoj književnosti.

Negativan odgovor

Počevši od 01. 01. 2006. godine u primjeni je zakon o PDV-u. U posljednje četiri godine bilo je nekoliko inicijativa da se ukine ili uvede niža stopa PDV-a na neke proizvode, uglavnom živežne namirnice i izdavaštvo.
– Upravni odbor se svaki put negativno izjasnio na takvu inicijativu. Da bi se opet pokrenulo takvo pitanje, nova inicijativa može doći od Savjeta ministara ili nekog iz Parlamentarne skupštine, a Upravni odbor će donijeti pozitivnu ili negativnu odluku – rekao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Kovačević kaže da je u početku, nakon donošenja zakona o PDV-u, u Upravu dnevno dolazilo po nekoliko zahtjeva za ukidanje ili smanjivanje stope PDV-a na izdavaštvo, ali je Upravni odbor svaki put negativno reagovao. Situacija se smirila, a pokazatelj je i to da u posljednjih godinu dana nisu dobili ni jedan dopis sa sličnim zahtjevom.

Knjige na kioscima

U posljednje vrijeme u Hrvatskoj i Srbiji, pa i u BiH prisutan je trend da se uz magazine i ostalu štampu po veoma povoljnim cijenama mogu kupiti i knjige.
- To je španski izum koji je prihvatio cijeli svijet. Ne treba stajati na putu ni jednoj distribuciji knjiga. Nama je problem što takve knjige postižu velike tiraže i niske cijene – kaže Uzunović. Smatra da cijena knjiga na kioscima na neki način dirigira i cijenu knjige u knjižarama i dovodi u pitanje njihov opstanak.
– Značajan procenat obrta novca se tu dešava. To za posljedicu ima gašenje i uništavanje knjižara. U jednoj knjižari treba da ima pet do deset hiljada naslova, a u onim velikim i do 30.000. To ja kao kupac i čitalac očekujem – rekao nam je Šaponja, koji drži ponižavajućim da se knjiga kupuje uz cigarete i novine.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju