Mustafa Mujezinović, predsjednik Vlade FBiH

Federacija će nestati, dugoročno gledano

Odgovorno tvrdim da bismo mi danas, da ova Vlada posljednja dva-tri mjeseca, od mog dolaska, nije radila ovako sinhronizovano, imali totalni kolaps

Razgovarala: Rubina Čengić

Da li Vam je sada žao što ste prihvatili posao premijera FBiH?
- Pa, nije. Da mi je žao ja bih se odmah samo zaokrenuo i otišao.
Jeste li zatekli mnogo problema ili ste znali u šta dolazite?
- Znao sam broj problema. Možda nisam znao dubinu ili detalje, ali je bilo za očekivati da su problemi veliki jer su dugo nastajali i ostavili duboke tragove, pa sada puno košta da se to sve riješi.
Kako je izgledalo kada ste tek ušli u Vladu FBiH: obilje nerješivih problema ili ipak samo lažna slika u javnosti?
- Svi problemi se mogu pobrojati iako svi još nisu ni izašli na površinu. Sada idemo redom pa ćemo vidjeti šta možemo stići, a šta ne.

Šta još očekujete da ispliva?
- Mnogo je problema u socijalnom sektoru i u narednih pola godine moramo mnogo uraditi. Puno je obaveza po stend-baj aranžmanu, ali i u privredi, odnosno u preduzećima koja su ostala neprivatizovana, posebno u namjenskoj industriji. Puno je i zakona koji su proizveli određene nestabilnosti u društu i sve prvo treba izanalizirati, obaviti rasprave i pripremiti izmjene i dopune zakona. Pa za sedam ili osam godina nije napravljen ni jedan prečišćeni tekst zakona, a ima zakona koji imaju i 10 ili 12 izmjena.
Jeste li dali rokove za to?
- Vlada je na prošloj sjednici donijela generalni zaključak i određeni su najurgentniji zakoni nad kojima imamo ingerencije, ali to je samo jedan od primjera koji pokazuju koliko je veliki posao pred nama. Komplikovano je praviti sažetak i ugrađivati izmjene u osnovni dio, zakon je nemoguće sagledati dok izmjene ne budu ugrađene tamo gdje im je mjesto. Svi zakoni treba da dođu pod tu lupu. I ono što ja želim jeste da nam parlamentarnci ne predlažu zakone, nego da ih mi radimo i da idemo u susret problemima, da ih sprečavamo, a ne rješavamo. Za sada, imamo na hiljade problema koje treba rješavati.

Stiče se utisak da je situacija u Vladi dosta teška?
- Pa ne bih ja rekao da je dosta teška. Opterećena je sa nekoliko manjih pitanja gdje su sukobljeni interesi političkih stranaka, ali mislim da se sve može riješiti ako se postupa po zakonu i moralnim principima i ako se štite principi i interesi FBiH i njenih građana.
Gdje je onda taj sukob interesa na trasi autoputa na koridoru 5c kroz FBiH?
- Pa, teško je jednoznačno odrediti gdje je taj sukob, ali je očito da nešto postoji. Zbog toga je i formiran ovaj politički tim od dijela Vlade koji će biti proširen ekspertima, jer svaki član ima obavezu da dovede jednog eksperta koji će dati svoju ocjenu.

Ali da li ste podržavajući formiranje tog tima izdali svog stranačkog kolegu Salka Obhodžaša jer taj tim sada praktično preispituje njegovu odluku?
- Nismo nikog izdali. Jednostavno, mi moramo uvijek shvatati realnost, a za sve odluke treba volja parlamentarne većine i, ako nisu ugroženi principi zakonitosti i ostala načela normalnog života poput zaštite vrijednosti i ljudskih prava, treba pregovarati i razgovarati. Ja ne očekujem da se nešto puno promijeni u ovoj sadašnjoj trasi, nego je suština u razjašnjavanju određenih stvari, jer vlada nije stručni organ koji može meritorno razgovarati o zagađenju okoliša, populaciji, interesima određenih stručnih foruma poput zaštite nacionalnih spomenika ili slično, vlada po svom sastavu ne mora biti ekspertna.

Da li Vi mislite da je trasa koju je predložilo Ministarstvo prostornog uređenja dobra?
- Za sada je najbolja i što se tiče ministara iz SDA - čvrst je stav da to ne treba mijenjati, osim ako se ne pojave jači argument od ovih koji su za sada na stolu. Moj stav je da se stvari trebaju i mogu poboljšavati bez prebacivanja u ovu ili onu varijantu. Ako su nečiji interesi ugroženi, mislim pri tom na grupe ljudi ili određene populacije, a ne pojedinci, mogu se vršiti prilagodbe, ali ne narušavajući ono što je od strane struke rečeno da se ne smije raditi.

Hoće li ova ostavka napraviti probleme Vladi FBiH?
- Pa ne bi trebala. Ja želim da u svakom momentu imam ministra, pa bio on u ostavci ili u nekom drugom statusu, jer, dok Parlament FBiH ne potvrdi odluku o razrješenju - ministar je ministar i mora da radi. Meni je to najvažnije. Naravno je da je i personalno važno ko je ministar, ali ako neko ne želi to da radi - ja ga ne trebam tjerati.

Da li podržavate motive ministra Salke Obhodžaša?
- Nismo razgovarali i nadam se da ćemo se uskoro vidjeti. Ne znam šta se dešavalo u prethodne tri godine u Vladi FBiH, ali mislim da nije dobro što je reagovao ovako. Trebao je sačekati da vidi konačan ishod i da se onda opredijeli, a ne da ovo uradi sada, ali nemam namjeru nikoga prisiljavati da radi nešto što neće.

Malo su vam nervozni ministri ovih dana: Bevanda izlazi sa sjednice pred glasanje, Gavrilo Grahovac je uvrijeđen zbog načina na koji komunicirate s njim, Obhodžaš podnio ostavku... Je li to nedostatak tolerancije ili nešto drugo?
- Mislim da nije. Mi moramo nekada imati različita mišljenja jer bi nam bez toga zaključci bili jednoumni. Nekada treba i burnije reagovati, ali na kraju se ipak prihvatiti ono što je najbolje. Ministri dobro obavljaju svoje poslove, ali ima neravnomjernog opterećenja poslom jer smo opterećeni nastojanjem da zadovoljimo sve kriterije: stranačke, nacionalne, teritorijalne, dobili 16 resora i premijera iako bi bilo dovoljno i mnogo manje.

Mislite da bi Vladi FBiH bilo dovoljno i manje ministara?
- S obzirom na ovlasti FBiH, svakako da je potrebno manje, ali ne samo ministara. Jer, oni su najmanji problem. Ministarstva ostaju i pripoje se drugom dijelu. Nije velika šteta što ima više ministara, ali je nezgodno što su neravnomjerno opterećeni, pa bi neki trebali radili 18 sati dnevno, a neki po par sati sedmično.

Da li ste uplašeni za proces donošenja odluka u Vladi FBiH jer, evo, ministar Obhodžaš je optužio ministra Vjekoslava Bevandu da mu je nudio nagodbu ako glasa za smjenu Stipe Prlića sa mjesta direktora HT-a.
- Ne znam ništa o tome i to sada prvi put čujem od vas. Ne bi valjalo da se to dešava i ne bih volio da to postoji, a ja pozivam sve one koji misle da je neko uradio nešto protuzakonito da to prijavi zakonskim putem, ali ne bih volio da zaključke donosim na osnovu špekulacija.

I Dragan Čović je izjavio da je od Bevande zatražio da spriječi Prlićevo ponovno imenovanje na mjesto direktora HT-a?
- Ja želim da Vladu oslobodim kadrovske politike i da Vlada samo provjeri da li je po zakonu provedena konkursna procedura i uzme ono što su dostavile kadrovske komisije stranaka. Ako bismo mi vodili kadrovsku politiku, onda bi predsjednici stranaka trebali da sjede u Vladi i da o tome odlučuju. Jer, ako pogledate, osim generalne strategije i određenih uputa koje stranke, kao poseban glas naroda, daju ministrima, ako im se oduzmemo i tu kadrovsku politiku, ne bi im ništa ostalo.
Da li to znači da ministri prijedloge kandidata dobivaju i sa konkursa i od kadrovskih komisija stranaka?
- Pa naravno. Ne treba tu praviti neku veliku filozofiju. Raspiše se konkurs, stranke odluče koga bi trebale kandidovati i ti se ljudi prijave. Stranke obično nastoje ponuditi najbolje ljude i oni uglavnom na konkursu prođu kao najbolji.

Trenutno Vladu FBiH čeka 18 imenovanja...
- Nisam siguran za broj, to sam zatekao i mi to rješavamo kako se stranke usaglašavaju. Ja bih volio da se Vlada ne opterećuje i da  sprovodi ono što se stranke dogovore.
Ali tu ima izuzetno važnih institucija, naprimjer Fond za okoliš koji će biti prava mala banka kada bude radio u punom kapacitetu?
- Sve je vrlo bitno, ali Vlada nije ta koja će presjecati te stvari, osim ako bi je stranke ovlastile.

Šta presuđuje kada su u pitanju značajne odluke, značajne jer se odnose na veliki broj ljudi ili velike vrijednosti: politika i stav stranke, Vaša procjena ili zakon ili...
- Pravo da vam kažem, preko 90 posto stvari su odlučivanje o nečem o čemu nema spora između bilo koga. To je pravo stručno odlučivanje i većina naših odluka je jednoglasna. Mislim da se čak 99 posto odluka donosi jednoglasno i nema razlike među predstavnicima stranaka i nema potrebe da to diskutujemo bilo gdje osim u Vladi ili ministarstvu.

Ali ministri iz reda hrvatskog naroda se često žale na preglasavanje?
- Pa to je bilo na ovom jednom pitanju, ali drugih nije bilo. Možda se to svodi na to da se stranke nisu dogovorile oko kadrova, ali tih pitanja nema mnogo. Možda se želi napraviti atmosfera kao da mi ne funkcionišemo i ne radimo. Ali, odgovorno tvrdim da bismo mi, da ova vlada posljednja dva-tri mjeseca, od mog dolaska, nije radila ovako sinhronizovano, danas imali totalni kolaps.

Hoće li biti još ušteda i rebalansa budžeta?
- To još ne znam. To zavisi od naredne tranše MMF-a o kojoj za sada možemo govoriti samo u kondicionalu, dakle, ako nam je odobre. Ako je odobre, onda ćemo imati mnogo povoljniju situaciju nego sada.
MMF traži uštede u javnoj potrošnji, a opozicija Vladu FBiH optužuje da ih baš i nije provela, prvenstveno na platama.

- Molim vas lijepo, opozicija je mnogo jača u zaštiti svojih prava nego vlast. Šteta je što ne možete prisustvovati sjednicama administrativne komisije.... Oni se mnogo jače bore za svoje beneficije. Ja imam potrebu da nešto objasnim. U decembru prošle godine ukupna primanja premijera su bila i do 5.000 KM sa doprinosima i sada su, u odnosu na to, smanjena za 20 posto i više. Neto primanja, o kojima najčešće govorimo, bila su 3.800 KM, a sada su 3.200 KM. Pitanje je da li je dovoljno jer je posao premijera težak i složen.

Da, ali vi uvijek govorite o primanjima, a ne o plati, a činjenica je da u ta primanja ulazi i funkcionerski dodatak od 1.500 KM za koji su revizori rekli da je nezakonit?
- Molim vas lijepo, administrativna komisija ima pravo da uspostavi dodatak i šta vi hoćete? Jel' hoćete da premijer radi za 1.200 KM? Ako je tako, ja odmah odoh!

Ali u javnosti se smatra da bi i državni dužnosnici trebali ponijeti dio tereta i stegnuti pojas?
- Ja ne namjeravam da dajem vlastite pare za cipele i odijela ili druge stvari koje su mi potrebne za ovaj posao, ne radim ja ovo za sebe.
Dobro. Govorite o tome da očekujete da naredne godine bude bolje.

Kako?
- Napravićemo nekoliko stvari. Prije svega, nema govora o privatizaciji Elektroprivrede BiH i BH Telecoma koji donosi dobit. Dugove prema penzionom i zdravstvenom fondu moramo izmiriti, ali ne otpisom ili poravnanjem, nego zdravim novcem. Pokrenućemo i radove tako što će Elektroprivreda BiH pokrenuti gradnju energetskih objekata i očekujem da ćemo tu dobiti partnere, ali isključivo one koji imaju novac koji odmah mogu uložiti. Radićemo na privatizaciji kompanija koje još nisu privatizirane i to tako da 30 posto ide u penzioni fond za izmirenje dugova, a ostatak za revolving kredite za razvoj privrede. Odluka je i da fabrike iz namjenske proizvodnje nećemo privatizirati u procentu većem od 49 posto. Ići ćemo u privatizaciju svih kompanije koje još nisu privatizovane, a od kojih Vlada FBiH nema neke velike koristi...

Ali to znači da Energoinvest i Hidrogradnja idu u privatizaciju iako je ranija teza bila da nam one trebaju u procesu gradnje energetskih objekata? 
- Pa ne trebaju one nama više nego druge kompanije Zar možete državnu kompaniju postaviti u ulogu nelojalne konkurencije privatnim kompanijama i koje su to cijene koje te državne kompanije mogu ponuditi. To je lažna teza...

Ali to je bila teza ove Vlade?
- Ma nije tačno. To je bila teza jer se nije javio pravi kupac.
Kada onda očekujete tendere za Energoinvest, Agrokomerc...
- U ovoj godini. Ali treba dobro razlikovati Aluminij, Energoinvest i Bosnalijek od Agrokomerca koji je gotovo pred stečajem.
Šta sa imovinom tih preduzeća koja nije popisana?
- Pa to se ne može ni prodati. Prodaje se smao ono što je popisano i dostupno, a ako postoji nešto čemu ne možemo prići - to je isknjiženo iz imovine i ne prodaje se. I potraživanja iz inostranstva su isknjižena i ne prodaju se, prodaje se samo ono što dobro znamo da imamo.

Šta će biti sa Energopetrolom?
- Vlada je zatražila informaciju o stanju u tom preduzeću jer vidimo da tamo nešto ne funkcioniše. Zatražili smo informaciju od komisije za praćenje ugovora o dokapitalizaciji i Agencije za privatizaciju, a oni će to pripremiti i Vlada će se odlučiti kako izvršiti kontrolu. Treba obaviti razgovore i sa suvlasnicima jer država je tamo još uvijek vlasnik 20-ak posto i onda će se tamo pokrenuti neki postupci ili neće.
A s Aluminijem?
- Tender je poništen i treba raspisati novi, ali treba vidjeti i da li je ranije zainteresovani kupac još uvijek tu, da li ima novih kandidata i što prije riješiti agoniju radnika.

Može li se to pretvoriti u političku priču?
- HDZ je insistirao da se produži sporazum Vlade sa upravom Aluminija i to je nesporno. Trebamo nastaviti razgovore sa potencijalnim kupcem i pokušati riješiti proleme jer ovakvo stanje ne odgovara nikome.
Za narednih par mjeseci ste najavili još neke uštede, prvenstveno na beneficiranim penzijama?
- Tu treba tražiti nove ideje i rješenja. Razmišljamo o tome da one koji su penzionisani jako mladi, sa 44 godine života, vratimo na posao i ponovno aktiviramo. To bi bio najbolji recept, ali to podrazumijeva rast prometa i trgovine i finansijske stabilnosti, ali i prestanak ekonomske krize.
Ali, naredne godine imate novo smanjenje broja pripadnika vojske...
- To su mnogo manji brojevi nego ranije, a ja mislim da nam naredne godine predstoji i mnogo bolja situacija, i u svijetu i kod nas, i ako budemo vodili ispravne poteze - od toga ćemo imati koristi.

Ali šta to treba uraditi?
- Pa prije svega bi EP BiH trebala pokrenuti gradnju najmanje četiri elektrane. To će raditi domaće kompanije, prvenstveno projektovanje, ali i određene inžinjering-usluge . Nadam se da će dobiti poslove i na gradnji. Vrlo aktivna uloga je Energoinvesta, nevezano za to ko mu je vlasnik, jer je on i sada oko 33 posto u privatnim rukama. To ne treba da spečava stručnjake i eksperte iz te kuće, pogotovo ako bismo dobili vlasnika koji bi bio spreman uložiti dodatna sredstva u proširenje kapaciteta.
Bojite li se Vi za opstanak FBiH?
- FBiH će dugoročno nestati.
Nadam se na osnovu političke odluke, a ne zbog teške ekonomske situacije?
- Ne znam, ali dugoročno će FBiH nestati.

S Dodikom moramo biti pragmatični

Jeste li se sretali sa premijerom RS-a?
- Sreli smo se par puta i ja imam namjeru da uskoro pokrenemo pitanje Elektroprenosa BiH i dugova za gas jer je krajnje vrijeme da se te dvije stvari pokrenu i da u interesu građana cijele BiH napravimo dobra rješenja.
Da li politički odnosi i za FBIH često neprihvatljivi istupi premijera RS-a mogu biti problem u toj komunikaciji?
- Moramo biti pragmatični. Ja nisam predsjednik stranke i ne mogu govoriti o tim stvarima, a jedina moguća kominikacija između nas je na razini tehničke i oprerativne saradnje kao dva premijera. Nažalost, atmosfera je loša i nepovoljna, ali nećemo zbog toga dozvoliti da ljude ostavimo bez struje.
Problem je i sa podjelom novca od akciza?
- Ja očekujem da Upravni odbor UIO BiH ponudi prihvatljivo rješenje.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju