Statistika o BiH
U Sarajevu se najviše zarađuje, ali i troši
Statistički podaci u BiH su varljiva kategorija, ali se u pravljenju analiza uzimaju kao validni. Putem tih podataka pokušali smo saznati gdje je u BiH najugodnije, a gdje najneugodnije živjeti kada je u pitanju onaj materijalni aspekt. Generalni zaključak je da u ovoj državi svi loše žive
Piše: Ekrem Tinjak
Bosna i Hercegovina je već tradicionalno na dnu evropske ljestvice kada je u pitanju standard njihovih građana. Na tome građani ove zemlje ponajprije mogu zahvaliti preglomaznom birokratskom aparatu, te vlastima koje se ignorantski, što potvrđuju svaki dan, odnose spram suštinskih problema zemlje.
Mensud Lakota, sekretar Udruge za zaštitu potrošača BiH, baveći se statistikom upoznao je javnost da gotovo svaki stanovnik ove države od svoje plaće, ako je uopće prima, izdvaja čak 80 posto za hranu. A tako, zna Lakota, ne žive stanovnici Evropske unije, niti zemalja u okruženju.
No, da se vratimo nama samima, a Evropu i naš okoliš ostavimo po strani, i postavimo pitanje gdje se u BiH najbolje živi.
Prema procjenama ekonomskih stručnjaka i pokazateljima s terena, ako bi se poredila dva entiteta, za dlaku je lakše živjeti u Republici Srpskoj negoli u Federaciji. Prosječne plaće su gotovo izjednačene, a cijene proizvoda su nešto niže u Republici Srpskoj. Ipak, ono što ne ide u korist stanovnicima RS-a jeste podatak da imaju i manje šanse za zapošljavanje nego njihovi susjedi u Federaciji.
Kada se i ovako usitnjen prostor kakav je BiH (dva entiteta i distrikt), još više secira, onda se dođe do zaključka da je najbolja mikro sredina za život u Kantonu Sarajevo. Prosječna plaća u KS je 981 KM, a potrošačka korpa 580 KM. Pored toga, za razliku od ostalih kantona i regija, stopa nezaposlenosti je znatno manja kada se gleda odnos zaposleni –nezaposleni. S druge strane, ono što ne ide u prilog Sarajevu, jesu više cijene prehrambenih i ostalih proizvoda, a pogotovo komunalnih usluga, te prevoza.
Najsiromašnije područje u FBiH, već duži niz godina, bar prema medijskim napisima, je Bosansko-podrinjski kanton, čije je administrativno sjedište Goražde. Međutim, na iznenađenje mnogih, to nije tako kada je statistika u pitanju. Ona kaže da je na začelju SBK sa sjedištem u Travniku. Prosječna plaća u ovom Kantonu je 608 KM (273 KM manje nego u Sarajevu), dok je potošačka korpa oko 517 KM. S druge strane, broj zaposlenih i nezaposlenih u ovom kantonu gotovo je isti.
Što se tiče Republike Srpske i regija unutar nje, najbolji život je u banjalučkoj regiji, a najlošiji je u Herecegovini, gdje je regionalni centar grad Trebinje.
U RS-u ne postoje pojedinačni podaci za regije, već se kao relevantan uzima republički nivo. Prema tome, prosječna plaća u RS-u je 814 KM, dok je potrošačka korpa oko 550 KM. Broj zaposlenih u RS-u je oko 250.000, a nezaposlenih 138.000.
U FBiH prosječna plaća iznosi 798 KM, dok je potrošačka korpa 560 KM. Federacija broji 427.000 zaposlenih i 344.000 nezaposlenih osoba.
Međutim, udruženja za zaštitu potrošača u oba entiteta ne priznaju potrošačke korpe koje obračunavaju zavodi za statistiku. Stvarne, ili sindikalne potrošačke korpe, kako ih neki zovu, znatno se razlikuju od zvaničnih.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj u julu je koštala 1.570 KM. U Federaciji su izračunali da takva korpa košta 1.651 KM.
Prema rezultatima velikog istraživanja o potrošnji domaćinstava rađenog u 2007. godini ali objavljenog tek prije nekoliko mjeseci, u RS-u ima više siromašnih stanovnika. Svaki peti stanovnik RS-a živi u oskudici, dok je u Federaciji to slučaj sa svakim šestim stanovnikom.
BRČKO:
Prosječna plaća: 773, 90 KM
Prosječna potrošačka korpa: 540 KM
Nezaposleni: 11.007
Zaposleni: 16.087
Cijene stanova: 1.000 – 1.600 KM
USK:
Prosječna plaća: 685 KM
Prosječna potrošačka korpa: 560 KM
Nezaposleni: 36.277
Zaposleni: 37. 974
Cijene stanova: 1.000 KM - 1.500 KM
SBK:
Prosječna plaća: 608 KM
Prosječna potrošačka korpa: 517 KM
Nezaposleni: 36.482
Zaposleni: 37.974
Cijene stanova: 750 – 1.300 KM
Kanton 10(Livanjski kanton):
Prosječna plaća: 675 KM
Prosječna potrošačka korpa: 567 KM
Nezaposleni: 8.464
Zaposleni: 9.676
Cijene stanova: 600 – 2.000 KM
KS:
Prosječna plaća: 981 KM
Prosječna potrošačka korpa: 586 KM
Nezaposleni: 63.000
Zaposleni: 119.886
Cijene stanova: 1.500 – 4.000 KM
BPK:
Prosječna plaća: 705 KM
Prosječna potrošačka korpa: 512 KM
Nezaposleni: 4.228
Zaposleni: 4.919
Cijene stanova: 600 – 1.200 KM
ZHK:
Prosječna plaća: 616 KM
Prosječna potrošačka korpa: 572 KM
Nezaposleni: 8.703
Zaposleni: 13.112
Cijene stanova: 800 – 1.300 KM
HNK:
Prosječna plaća: 821 KM
Prosječna potrošačka korpa: 582 KM
Nezaposleni: 29.403
Zaposleni: 42.531
Cijene stanova: 1.000 – 3.000 KM
ZDK:
Prosječna plaća: 621 KM
Prosječna potrošačka korpa: 543 KM
Nezaposleni: 61.529
Zaposleni: 73.267
Cijene stanova: 1000 - 2000 KM
TK:
Prosječna plaća: 707 KM
Prosječna potrošačka korpa: 561KM
Nezaposleni: 85.711
Zaposleni: 82.993
Cijene stanova: 1.100 – 2.000 KM
PK:
Prosječna plaća: 655 KM
Prosječna potrošačka korpa: 522KM
Nezaposleni: 5.436
Zaposleni: 5.362
Cijene stanova: 700- 1.300 KM
Cijene stanova u gradovima RS-u:
Banja Luka: 1.300 -3.500
Trebinje: 1.000 – 2.000
Bijeljina: 1.200 – 1.700
Doboj: 1.200 – 1.700
Istočno Sarajevo: 1.000 – 1.700
Vozila
U Bosni i Hercegovini u 2008. godini, prema podacima BIHAMK-a, registrirano je ukupno 882.783 motornih vozila.
Od ukupnog broja registriranih motornih vozila najveći procenat zauzimaju putnička motorna vozila i to 85 posto. U Federaciji BIH ukupno je registrirano 525.724 motornih vozila, u Republici Srpskoj 329.738, dok je u Brčko Distriktu registrirano ukupno 27.321 motornih vozila. Posmatrano po kantonima, primjećujemo da je najveći broj registriranih motornih vozila zabilježen u Kantonu Sarajevo, ukupno 119.081, Prema broju registriranih putničkih motornih vozila, Sarajevo je grad (podaci za Sarajevo odnose na na četiri općine koje čine grad Sarajevo - Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad) sa najvećim brojem registriranih vozila i to 76.786, slijedi Banja Luka u kojoj je zabilježeno 62.400 registriranih putničkih vozila, u Mostaru 30.694 vozila, dok je u Tuzli registrirano 27.998 putničkih motornih vozila.
Prema statističkim podacima prikupljenim od strane Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, te generalnih uvoznika, distributera, koncesionara, ovlaštenih partnera i zastupnika, tokom 2008. godine u Bosni i Hercegovini registrirano je 21.673 novih motornih vozila. Posmatrajući učešće pojedinih marki novih motornih vozila na bosanskohercegovačkim cestama, primjetno je da je najzastupljenija Škoda, sa oko 25 posto od ukupnog broja prodatih novih vozila.
Struja
Kilovat struje u BiH u prosjeku košta 12,27 feninga, bez PDV. U RS-u je kilovat 11,32 feninga, u JP Elektroprivreda BiH 12,81, a u JP Elektroprivreda HZ HB 12,67 feninga.
U Srbiji kilovat struje za domaćinstva košta 5,5 eurocenti, Albaniji 5,74, Bugarskoj 5,88, Crnoj Gori 8,68, Turskoj 6,93, Hrvatskoj 8,06, Češkoj 8,85, i Rumuni 9,63 centa. Primat drži Mađarska, čiji građani plaćaju kilovat po 11,44 centi.
Cijene goriva u BiH se razlikuju u entitetima. U Republici Srpskoj gorivo je jeftinije u prosjeku za oko 10 feninga.
Cijene goriva F BiH:
Super 95: 1,91 – 1,96
Super 98: 1,97- 2,02
Eurodisel: 1,84- 1,89
LUEL : 1,41
Cijene goriva RS:
Super 95: 1,75-1,81
Super 98: 1,83 -1,89
Eurodisel: 1,71-1,80
Disel D2: 1,49
Razvodi i ženidbe
U Bosni i Hercegovini nema drastičnog smanjenja broja sklopljenih brakova, ali je zanimljivo da bračni parovi, kada se odluče za proširenje porodice, uglavnom zaustave na rađanju jednog djeteta.
Od 1.031 razvedenih brakova u 2007. godini, najviše njih i to 369 završilo je razvodom u prve četiri godine braka, oko 50 parova se razvelo prije prve godišnjice, dok se 233 parova razvelo u periodu od pete do devete godine bračnog života.
Više od sto bračnih drugova koji su zajedno proveli deset i više godina razvelo se 2007. godine, rezultati su zadnjih istraživanja. Za razvod se najteže odlučuju parovi koji su na ludi kamen stali prije 15 ili 20 godina. S druge stane, prošle godine razvelo se čak 117 parova koji su zajedno proveli četvrt stoljeća.
U Republici Srpskoj u 2008. godini sklopljen je 6.401 brak, dok je registrovano 317 razvoda, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Broj sklopljenih brakova u prošloj godini manji je za 587, a broj razvoda za 125 nego godinu dana ranije.
Najviše sklopljenih brakova – 1.068 bilo je u Banjoj Luci, gdje su registrirana 22 razvoda, zatim u Bijeljini gdje se sklopljena 602, a rastavljena 52 braka, te u Doboju, gdje su sklopljena 452 i rastavljena 42 braka.
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
